Snažan porast tržišnih kamatnih stopa u uvjetima pooštravanja monetarne politike povoljno se odrazio na profitabilnost banaka u Hrvatskoj. Poboljšanje profitabilnosti najviše odražava visoku razinu likvidne imovine, uglavnom u obliku depozita kod središnje banke te, znatno manje izraženo, u obliku porasta marži u poslovanju s državom i poduzećima. S druge strane, u posljednjim je mjesecima pojačana konkurencija na tržištu financiranja osjetno povećala depozitne kamatne stope. Intenzitet smanjenja dobiti zbog većih kamatnih troškova ovisit će ponajviše o brzini prelijevanja novčanih sredstava s prekonoćnih na oročene depozite. Brzinu porasta udjela oročenih depozita vrlo je teško projicirati budući da se posljednjeg desetljeća udio oročenih depozita gotovo isključivo smanjivao pod utjecajem pada depozitnih stopa na iznimno niske razine. U srednjem rasponu promatranih scenarija dobit banaka mogla bi se smanjiti za jednu do dvije petine, dok bi se u rubnom scenariju povratka udjela oročenih depozita na povijesno najviše vrijednosti mogla spustiti i za gotovo dvije trećine. Nastavak rasta kamatnih prihoda pod utjecajem postupnog dospijeća starih kredita, odobrenih uz niže kamatne stope, i porast kamatnih stopa na dio postojećih kredita odobren uz varijabilne stope, mogli bi donekle ublažiti smanjenje dobiti banaka u odnosu na projekcije, ali nije izgledno da bi ga mogli u potpunosti nadoknaditi.

Promjene tržišnih kamatnih stopa djeluju na profitabilnost banaka putem niza kompleksnih kanala koji ovise o specifičnim okolnostima svakog sustava i mijenjaju se tijekom vremena^[1]. Budući da banke obavljaju ročnu transformaciju sredstava, odnosno odobravaju dugoročne kredite uz kratkoročne izvore financiranja (Slika 1.a, Slika 1.b), rast tržišnih kamata u načelu se brže prelijeva u kamatne troškove banaka nego u njihove kamatne prihode. Ta strukturna osobina sustava izlaže banke kamatnom riziku, od kojeg se one uglavnom nastoje zaštititi aktivnim upravljanjem strukturom i profilom ročnosti svojih bilanca ili korištenjem izvedenica povezanih s tržišnim kamatnim stopama. Prvi pristup uključuje različite načine usklađivanja osjetljivosti imovine i obveza na promjene kamatnih stopa, poput držanja znatnih likvidnih (kratkoročnih) sredstava koja nose prinose u skladu s trenutačnim tržišnim uvjetima ili ugovaranja promjenjivih kamatnih stopa u instrumentima aktive. Također, rast tržišnih kamatnih stopa djeluje i na nekamatne prihode između kojih možemo diferencirati nekoliko osnovnih kanala kao što su učinci na vrednovanje dužničkih instrumenata koji se drže radi trgovanja, instrumente zaštite od rizika putem izvedenica te prihode od naknada i provizija. Konačno, rast kamatnih stopa može narušiti sposobnost klijenata banaka da uredno podmiruju svoje obveze. Taj se kamatno inducirani kreditni rizik obično materijalizira s određenom vremenskom odgodom pa se njegov nepovoljan utjecaj na profitabilnost vidi kasnije od drugih učinaka. Dakle, veza između razine kamatnih stopa i profitabilnosti banaka nije uvijek jednaka niti je stabilna u vremenu, već ovisi o konkretnim tržišnim okolnostima, poslovnim politikama banaka i ukupnom makroekonomskom okružju.

Slika 1. Visok udio transakcijskih depozita uz odobravanje dugoročnih kredita doveo je do rasta jaza dospijeća

Izvor: HNB

Rast kamatnih stopa u aktualnom ciklusu pooštravanja monetarne politike zasad je snažno povećao profitabilnost domaćih banaka (Slika 2.). To ponajviše odražava visoku razinu kratkoročne likvidne imovine, uglavnom u obliku rezerva kod središnje banke (Slika 3.), koja zbog rasta ključnih kamatnih stopa ESB-a donosi veće prinose. Rastu profitabilnosti pridonijela je i razmjerna sporost pri podizanju depozitnih stopa. Banke su tako proširile svoje kamatne marže povećanjem kamatnih stopa na nove kredite te u manjoj mjeri na postojeće, i to u poslovanju s poduzećima i državom, gdje su ujedno znatno porasli neto kamatni prihodi (Slika 4.). S druge strane, kamatna razlika u poslovanju sa stanovništvom ostala je razmjerno stabilna, pri čemu se nisu znatnije mijenjale ni kamatne stope na depozite kao ni na kredite. No, navedeni se trend najprije zaustavio, a onda i preokrenuo potkraj prošle godine (Slika 5.).

Slika 2. Prinos na kapital povećao se na razine nezabilježene u proteklom desetljeću

Napomena: Prinos na kapital (ROE) za 2023. anualiziran je na temelju posljednje kumulativne dobiti za prvih devet mjeseci 2023.
Izvor: HNB

Slika 3. Ulazak u europodručje dodatno je povisio razinu likvidnosti domaćega bankovnog sustava

Izvor: HNB; ESB

Slika 4. Snažan doprinos središnje banke rastu neto kamatnih prihoda

Izvori: HNB; ESB

Slika 5. Rast kamatne razlike zaustavio se

Napomena: Kamatna razlika izračunata je kao razlika kamatne stope na stanja kredita i depozita po sektorima. Ukupno označuje sve sektore.
Izvor: HNB (obrada autora)

Snažan porast kamatnih stopa na oročene depozite stanovništva počeo je potkraj trećeg tromjesečja 2023. utjecati na profitabilnost banaka. Kamatne stope na oročene depozite stanovništva započele su snažnije rasti od rujna 2023., s vremenskim odmakom u odnosu na stope na oročene depozite poduzeća, koje su snažno porasle još u prvoj polovini prošle godine. Jačanju konkurencije na tržištu izvora financiranja osobito pridonose izdanja državnih vrijednosnih papira ponudom prilagođenih stanovništvu i nastojanja pojedinih banaka da povećaju tržišne udjele.

Udio oročenih u ukupnim depozitima poduzeća porastao je lani sa 6,8 posto na 23,9 posto, što je još uvijek znatno ispod razine tog udjela u razdoblju visokih depozitnih stopa prije deset godina.

Unatoč vidljivom povećanju kamatnih stopa na nova oročenja, kamatni troškovi banaka dosad su tek blago porasli jer kamatne stope na prekonoćne depozite i dalje su vrlo niske, dok su udjeli oročenih u ukupnim depozitima još uvijek razmjerno niski u odnosu na najviše zabilježene razine. Konkretno, udio oročenih u ukupnim depozitima poduzeća porastao je lani sa 6,8 posto na 23,9 posto, što je i dalje znatno ispod razine koju je taj udio bilježio u razdoblju visokih depozitnih stopa koje je trajalo do prije deset godina. S druge strane, udio oročenih u ukupnim depozitima kućanstava tek je nedavno počeo blago rasti i krajem prošle godine dosegnuo je 27 posto, čime je tek počeo zatvarati jaz prema maksimalnih 80 posto zabilježenih u prvoj polovini prošlog desetljeća.

Udio oročenih u ukupnim depozitima kućanstava tek je nedavno počeo blago rasti i krajem prošle godine dosegnuo je 27 posto, čime je tek počeo zatvarati jaz prema maksimalnih 80 posto zabilježenih u prvoj polovini prošlog desetljeća.

Utjecaj rasta kamatnih stopa za oročene depozite na profitabilnost ovisit će o brzini i intenzitetu prelijevanja prekonoćnih na oročene depozite. Kako bi se kvantificirao mogući učinak skupljih izvora financiranja na profitabilnost banaka, uz kretanje kamatnih stopa na depozite potrebno je pretpostaviti i putanju oročenih depozita, odnosno brzinu povratka novčanih sredstava na oročene depozite u uvjetima povišenih depozitnih stopa. Kamatne stope na nove oročene depozite vjerojatno su se primaknule maksimalnim razinama koje se mogu očekivati u ovom ciklusu postroživanja monetarne politike, pa su pretpostavljene razine tek blago iznad tekućih. Tako je pretpostavljen porast kamatnih stopa na oročene depozite stanovništva na 3 posto i 3,5 posto za poduzeća, što je nešto iznad tržišnih prosjeka (Slika 6.), ali uklapa se u gornji dio raspona ponude kamatnih stopa na oročene depozite u pojedinim bankama. Navedena pretpostavka odražava očekivani nastavak procesa seljenja depozita u banke s višim kamatnim stopama, koji je započeo krajem prošle godine, što bi trebalo potaknuti primicanje ponuđenih kamatnih stopa gornjem dijelu trenutačnog raspona. Istodobno se pretpostavlja zadržavanje kamatne stope na oročene depozite poduzeća na 3,5 posto, što je blizu trenutačne razine. Za razliku od kamatnih stopa, kod kojih se većina prilagodbe novim okolnostima vjerojatno već odigrala, proces povratka novčanih sredstava na oročene depozite još je u razmjerno ranoj fazi i u ovom je trenutku teško prognozirati njegovu putanju.

S obzirom na to da smo u prethodnom desetljeću zabilježili isključivo smanjenje udjela oročenih depozita u ukupnim depozitima (vidljivo na Slici 7.), što se postupno događalo pod utjecajem pada kamatnih stopa, zapravo nemamo iskustva s obratnim procesom. Stoga je u simulaciji razmotren širok raspon scenarija, počevši od onih u kojima trenutačni udjeli ostaju nepromijenjeni, pa sve do scenarija u kojima se udjeli brzo vraćaju na povijesne maksimume.

Slika 6. Kamatne stope na stanja i nove poslove za oročene depozite

Napomena: Iscrtana zelena linija na grafikonu prikazuje ciljanu stopu korištenu u simulaciji promjene cijene.
Izvor: HNB

Slika 7. Udio oročenih u ukupnim depozitima sektora

Napomena: Grafikon prikazuje udjele oročenih u ukupnim depozitima po sektoru. Iscrtane linije na grafikonu prikazuju povijesne maksimume oročenih depozita pojedinog sektora, dok vrijednosti desno označuju potreban nominalni iznos reklasifikacije transakcijskih u oročene depozite, po sektoru, kako bi se dosegnula ta maksimalna razina.
Izvor: HNB

Znatnije prelijevanje prekonoćnih depozita na oročene moglo bi osjetno smanjiti profitabilnost banaka (Tablica 1.). Profitabilnost banaka u scenariju zadržavanja udjela oročenih depozita na postojećim razinama, uz blagi dodatni porast depozitnih kamatnih stopa na razini sustava (3 posto na oročene depozite stanovništva i 3,5 posto na oročene depozite poduzeća), suočila bi se s padom nominalne dobiti od približno 248 milijuna eura, što je otprilike 14 posto ocijenjene dobiti za 2023. godinu. U drugom rubnom scenariju, u kojemu bi se udjeli oročenih depozita vratili na maksimalne povijesne razine, dobit banaka snažno bi se smanjila, čak za više od 1,1 milijardu eura, što čini više od 60 posto ocijenjene dobiti za 2023. godinu. No, taj se scenarij ipak ne čini osobito vjerojatnim u kratkom roku, pa se izglednijima mogu smatrati scenariji u sredini promatranog raspona, prema kojima bi se profitabilnost mogla smanjiti između 20 i 40 posto nominalne dobiti iz 2023.

Tablica 1. Analiza osjetljivosti učinka prelijevanja i promjene cijene depozita na profitabilnost

Napomena: Sivo označen kvadratić odnosi se na zadržavanje trenutačne strukture depozita uz pretpostavljeni rast kamatnih stopa na oročene depozite stanovništva na 3 posto i 3,5 posto za poduzeća. Nominalna dobit iskazana je u terminima prije poreza.
Izvor: HNB

Nastavak rasta kamatnih prihoda u uvjetima povišenih tržišnih stopa mogao bi donekle ublažiti nepovoljan rast kamatnih troškova na profitabilnost. Postupna dospijeća postojećih kredita, odobrenih uz niske kamatne stope i rast kamatnih stopa na kredite stanovništvu s promjenjivim kamatnim stopama, i dalje će pridonositi kamatnim prihodima banaka. Rast depozitnih kamatnih stopa odrazit će se na povećanje nacionalne referentne kamatne stope (NRS), što će se postupno odraziti na kredite vezane uz tu stopu. Takvo povećanje kamatnih stopa na postojeće kredite povisit će zakonsko ograničenje koje se primjenjuje na kredite odobrene uz promjenjivu kamatnu stopu, što će povratno povećati i kamatne stope na kredite vezane uz EURIBOR, koje su trenutačno uglavnom na razini toga zakonskog ograničenja.

Utjecaj rasta kamatnih troškova trebao bi nadmašiti potencijalno povećanje kamatnih prihoda jer stanovništvo raspolaže znatno većim iznosom depozita u odnosu na podignute kredite, a osobito u odnosu na kredite s kamatnim stopama promjenjivima u kratkom roku.

Ipak, utjecaj rasta kamatnih troškova trebao bi nadmašiti potencijalno povećanje kamatnih prihoda budući da stanovništvo raspolaže znatno većim iznosom depozita u odnosu na podignute kredite, a osobito u odnosu na kredite s kamatnim stopama promjenjivima u kratkom roku. Naime, relativno visok udio kredita stanovništvu odobren je uz fiksne stope do dospijeća ili uz višegodišnje razdoblje fiksiranja kamatnih stopa, dakle relativno je malo postojećih kredita kojima se stopa može mijenjati u nekom kraćem razdoblju, što pozitivno djeluje na kamatni prihod. Konačno, učinci rasta kamatnih troškova mogli bi biti nešto manji od procijenjenih i ako se kamatne stope zadrže na nižim razinama od gornjeg dijela raspona zbog inercije depozita, odnosno nesklonosti deponenata da sele depozite zbog kamatnih razlika.

1. Borio, C., Gambacorta, L. i Boris, H., 2015., The Influence of Monetary Policy on Bank Profitability, BIS Working Paper No. 514 (BIS), dostupno na http://www.bis.org/publ/work514.pdf ↑