Imajući u vidu povećano zanimanje javnosti za propise kojima je regulirana valutna pozicija kreditnih institucija, za pravne posljedice otvorene valutne pozicije, kao i neka tumačenja istih koja širu javnost mogu navesti na stvaranje pogrešnih zaključaka o tom aspektu poslovanja kreditnih institucija, držimo potrebnim ukazati na sljedeće:

Valutna pozicija kreditnih institucija koje posluju u zemljama Europske unije, pa tako i onih koje posluju u Republici Hrvatskoj, regulirana je Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013.) člancima 351. do 354., te Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 528/2014 od 12. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za rizike osim delta-rizika za opcije u standardiziranom pristupu tržišnom riziku donesenom temeljem prijedloga Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA).

Spomenuta regulativa propisuje način izračuna otvorene valutne pozicije i način izračuna kapitalnih zahtjeva, ali ne ograničava otvorenu valutnu poziciju koju kreditna institucija u poslovanju može preuzeti. Kreditna institucija, bez obzira na veličinu otvorene valutne pozicije, posluje zakonito ukoliko izračunava i evidentira valutnu poziciju sukladno članku 352. Uredbe (EU) br. 575/2013. Istom Uredbom u članku 351. određeno je da kreditne institucije moraju izračunavati kapitalni zahtjev za valutni rizik ukoliko im ukupna otvorena neto valutna pozicija prelazi 2% ukupnog regulatornog kapitala. Iz navedenog proizlazi sljedeće: činjenica da kreditna institucija drži u knjigama otvorenu valutnu poziciju ne proizvodi pravne posljedice niti na bilo koji način dovodi u pitanje valjanost njezinih potraživanja. No, ovisno o otvorenosti devizne pozicije, banka mora udovoljiti zahtjevima vezanima uz regulatorni kapital.

Podsjećamo: do stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 575/2013, odnosno do 1. siječnja 2014. godine, valutna pozicija kreditnih institucija u RH bila je regulirana Odlukom o adekvatnosti jamstvenog kapitala kreditnih institucija ("Narodne novine", br. 1/09., 75/09., 2/10., 118/11., i 67/13.). Strože granice dopuštene otvorene pozicije bile su, do 30 lipnja 2014., propisane i Odlukom o ograničavanju izloženosti kreditnih institucija valutnom riziku ("Narodne novine", broj 38/10., 62/11., 128/13.), kojom je najveća dopuštena ukupna otvorena valutna pozicija kreditne institucije bila ograničena na 30% njezina regulatornog (jamstvenog) kapitala. Nakon ulaska Republike Hrvatske u EU, spomenuto ograničenje je ukinuto stupanjem na snagu Odluke o izvješćivanju o izloženosti kreditnih institucija valutnom riziku ("Narodne novine", broj 66/14.) iz svibnja 2014.

Kreditne institucije iskazuju pojedinačne stavke uključene u valutnu poziciju temeljem spomenute regulative, a sukladno važećim Međunarodnim računovodstvenim standardima odnosno Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja koji su obvezujući za banke temeljem članka 13. stavak 2. Zakona o računovodstvu ("Narodne novine", br. 109/07., 54/13. i 121/14.). Izvješća revidirana od strane vanjskih revizora sadrže informaciju o valutnoj izloženosti kreditnih institucija te čine sastavni dio njihovih financijskih izvještaja. Način izračuna i iskazivanja valutne pozicije predmet je nadzora Hrvatske narodne banke i, gdje je to primjenjivo, regulatora vlasnika hrvatskih kreditnih institucija.

Prekršaj regulative koja regulira otvorenu valutnu poziciju predstavlja prekršaj bonitetne regulative, te je kao takav reguliran prekršajnim odredbama Zakona o kreditnim institucijama ("Narodne novine" br.159/13.), i to konkretno člankom 360. stavkom 1. točkom 60.

U razdoblju 2004. do 2014. kreditne institucije u Hrvatskoj iskazivale su otvorenu valutnu poziciju sukladno važećim propisima. Na razini sustava otvorena valutna pozicija nikada nije prešla propisani regulatorni maksimum, te se uglavnom držala ispod 5% regulatornog kapitala kreditnih institucija. Izvještajna otvorena pozicija u švicarskim francima u istom je razdoblju oscilirala oko nule, s maksimumom koji na razini sustava nije od 2005. godine prešao 0,5% regulatornog kapitala kreditnih institucija.

Za podatke o valutnoj poziciji kreditnih institucija upućujemo Vas na očitovanje HNB-a od 21. siječnja 2015. "Neke činjenice o kreditima u švicarskim francima i nekim mogućnostima državne intervencije" objavljeno na našoj internetskoj stranici.

Za način na koji austrijska središnja banka prati i analizira izloženost banaka pod svojim nadzorom valutnom riziku CHF-a vidjeti npr. Raphael Anton Auer, Sébastien Philippe Kraenzlin i David Liebeg, How Do Austrian Banks Fund Their Swiss Franc Exposure?, Financial Stability Report, 2012, br. 24, stranice 54-61.