Iako je izbijanje pandemije snažno pogodilo hrvatsko gospodarstvo i javne financije, uvođenje eura 1. siječnja 2023. ostvarivo je, rekao je danas guverner HNB-a Boris Vujčić u svom izlaganju "Put do eura" na 23. znanstveno-stručnoj konferenciji Hrvatsko novčano tržište u Opatiji. Smatra da je pritom ključan dinamičan oporavak gospodarstva i držanje fiskalnih pokazatelja unutar referentnih okvira od 2021. godine. Ispunjavanje preostalih kriterija konvergencije i provedba reformskih mjera na koje smo se obvezali u zahtjevu za ulazak u tečajni mehanizam ERM II je izgledno, istaknuo je guverner Vujčić.
Naime, Hrvatska se u zahtjevu za ulazak u ERM II obvezala provesti dodatne reformske mjere (tzv. post-entry commitments), a riječ je o osam mjera iz četiri područja. To su jačanje okvira za borbu protiv pranja novca nakon prenošenja pete direktive o sprječavanju pranja novca (direktiva AML5), daljnje smanjivanje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo, poboljšavanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima revizijom i usklađivanjem regulative i praksi u skladu sa smjernicama OECD-a te jačanje nacionalnoga stečajnog okvira u skladu s Direktivom (EU) 2019/1023 Europskog parlamenta i Europske komisije od 20. lipnja 2019.
No kako će kriza u 2020. izazvana pandemijom privremeno otežati ispunjavanje fiskalnih kriterija, u skladu s aktualnim projekcijama u 2021. trebali bismo ponovo zadovoljiti sve kriterije nominalne konvergencije, smatra guverner. Nakon snažne kontrakcije u ovoj godini, u 2021. očekuje se zamjetno povećanje realnog BDP-a, a stopa inflacije i dugoročne kamatne stope vrlo su niske i usklađene s razinama u drugim članicama europodručja, te se očekuje da će se takvi trendovi nastaviti i u sljedećem razdoblju. Hrvatska narodna banka nastavit će provoditi politiku stabilnog tečaja kao što je to uspješno činila u proteklih 27 godina, naglasio je guverner. Tečaj kune prema euru održavat će se blizu središnjeg pariteta tijekom sudjelovanja u mehanizmu ERM II, pri čemu više činitelja jamči stabilnost tečaja: vjerodostojnost tečajne politike koja se očitovala i u razdobljima snažnih poremećaja (svjetska financijska kriza, COVID-19), izdašne međunarodne pričuve, izgledan pojačani priljev sredstava iz EU-a u okviru plana za oporavak od posljedica pandemije te kontinuirani višak na tekućem i kapitalnom računu uz smanjenje inozemne zaduženosti.
Provedba aktivnosti predviđenih Nacionalnim planom zamjene hrvatske kune eurom počet će već ove godine kako bismo bili logistički i pravno spremni uvesti euro već prvog dana 2023., rekao je guverner. Nacionalni plan zamjene regulirat će praktične korake u postupku uvođenja eura: kako će se organizirati nabava i distribucija gotovog novca eura, uključujući odabir dizajna nacionalne strane kovanica i kovanje potrebnih količina kovanica, gdje i u kojemu roku će građani moći zamijeniti kunsku gotovinu za eure, kako će se konvertirati kunski depoziti i krediti, ali i drugi financijski instrumenti, na koji će se način prilagoditi kamatne stope, kako će se preračunavati cijene, kako će Vlada zaštititi potrošače od nekorektnog preračunavanja cijena te na koji će se način pravni okvir RH prilagoditi za potrebe uvođenja eura.
Kako mnogi građani strahuju da će se uvođenjem eura životni standard smanjiti, osobito je važno građane upoznati sa svim Vladinim mjerama za suzbijanje rasta cijena, kao i s činjenicom da je u drugim usporedivim zemljama europodručja nakon uvođenja eura standard života porastao, a ne pao, naglasio je guverner.
U panel raspravi "Poslije izolacije – kako i kuda dalje?", Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, aktualnu je krizu ocijenio iznimno atipičnom recesijskom epizodom koja je bila izrazito intenzivna, ali je kontrakcija ekonomske aktivnosti trajala vrlo kratko. To nije iznenađujuće s obzirom da je uzrokovana zdravstvenim šokom, a ne ekonomskim neravnotežama, smatra Šošić. Postupna normalizacija aktivnosti vidljiva je već nekoliko mjeseci u cjelokupnom gospodarstvu, pri čemu su s oporavkom najdalje odmakle industrijske djelatnosti i građevina, dok su uslužne djelatnosti, koje su najranjivije na mjere socijalnog distanciranja, jače pogođene i sporije se oporavljaju.
Aktualna kriza je stresno ispitivanje banaka u realnom vremenu koje je u pojedinim elementima i oštrije od scenarija koje je do sada ispitivao HNB. Ipak, temeljem svih spoznaja može se ocijeniti da bi stabilnost bankovnog sustava trebala biti zajamčena, naglasio je Šošić.
Na temu potencijala za dugoročni ekonomski rast i mogućih učinaka većih iznosa raspoloživih sredstava iz europskih fondova, Šošić je ocijenio kako će ta sredstva zasigurno poboljšati životni standard građana, pridonijet će kvaliteti prometne telekomunikacijske infrastrukture kao i čistoći okoliša, ali nema jamstava da će povećati dugoročne stope rasta, već će za to trebati više napora uložiti u reforme, kao što se na panelu u više navrata isticalo.
U panel raspravi sudjelovali su i Balázs Békeffy (predsjednik Uprave OTP banke d.d.), Marko Badurina (predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke d.d.), Romeo Collina (predsjednik Uprave Zagrebačke banke d.d.), Liana Keserić (predsjednica Uprave Raiffeisenbank Austria d.d.), Dinko Lucić (predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb d.d.), Christoph Schoefboeck (predsjednik Uprave Erste & Steiermärkische Bank d.d.) te Mario Žižek (predsjednik Uprave Addiko Bank d.d.).