U povodu 10. godišnjice smrti akademika Ive Perišina 5. prosinca održan je znanstveni skup "Svjetski financijski vrtlog – 30 godina poslije" u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radove su predstavili brojni ugledni ekonomisti, među kojima i viceguverner Hrvatske narodne banke Roman Šubić te Maroje Lang, glavni savjetnik u Sektoru istraživanja HNB-a.

Viceguverner Šubić u svom radu "Interakcija financijskih ciklusa u gospodarstvu i medijske percepcije banaka tijekom financijske krize" osvrnuo se na svjetsku financijsku krizu iz 2008. i njezin utjecaj na bankarski sektor u Hrvatskoj, kao i na medijsku percepciju banaka u tom razdoblju te njezine posljedice. U Hrvatskoj je i dalje izražena bankocentričnost, iako je od 2008. do danas udio banaka u financijskom sustavu Hrvatske pao sa 77% na 67%, rekao je Šubić. Kretanje poslovnih ciklusa, koji se prije svega temelje na kretanju makroekonomskih varijabla, promatrao je, između ostalog, i kroz kretanje BDP-a, kod kojeg se od zadnjeg tromjesečja 2008., a pogotovo u 2009. godini uočava značajan pad, što je naznačilo buduće razdoblje recesije. U prvim godinama recesije došlo je do stagnacije kreditiranja stanovništva, ali i do blagog porasta kreditiranja poduzeća. Istovremeno, u razdoblju posljednje financijske krize primijećen je vremenski pomak kretanja financijskih ciklusa u odnosu na poslovni ciklus koji se reflektirao kroz kreditni jaz zaduženosti. S aspekta medijske percepcije banaka, primjećuje se da je u razdoblju naglašenog pada BDP-a porastao broj negativno orijentiranih članaka o poslovanju banaka, ponajprije o kreditiranju, te njihovoj lošoj reputaciji. Iz analize medijskih sadržaja, koji su se odnosili primjerice na rast kamatnih stopa na kredite, pogotovo onih u švicarskim francima, zatim na pogoršanje kreditne sposobnosti te na rast nenaplativih kredita, razvidno je da su medijski napisi slijedili sve nepovoljnije pokazatelje konjunkture gospodarstva, zaključio je Šubić.

Lang je predstavio rad "Izazovi društva bez gotovine" koji je napisao u suradnji s Marijanom Ivanov sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta, u kojemu je cilj bio odgovoriti na pitanje kako će društvo funkcionirati nakon prestanka korištenja gotovog novca čiji se kraj već nazire. Tendencija smanjenja uloge gotovine vidljiva je već od 50-ih godina prošlog stoljeća kada je krenuo razvoj platnih kartica, no tek je nedavni tehnološki razvoj doveo do osjetnog povećanja udjela drugih oblika plaćanja. Uz sve popularniji e-novac i kriptovalute, jedan od mogućih odgovora središnjih banaka na ovaj izazov jest stvaranje vlastite digitalne valute ili razvoj sigurne i jeftine platne infrastrukture kao baze za privatna rješenja financijskih usluga, naglasio je Lang. Iako se primjerice u Švedskoj gotovo nitko ne koristi gotovinom kao sredstvom plaćanja, u Hrvatskoj je situacija potpuno drugačija i prevladava gotovina. Visoka euroizacija i odluka o uvođenju eura kao službene valute u RH usmjeravaju nas na preuzimanje zajedničkih rješenja EU-a u budućnosti, zaključio je Lang.