Viceguverner HNB-a Vedran Šošić za Večernji list govori o strukturnim repo operacijama koje je najavila središnja banka.

Strukturne repo operacije podrazumijevaju da HNB posuđuje kunska sredstva bankama uz zalog državnih vrijednosnih papira na dulje od godinu dana. Operacije bi se mogle provoditi na rok od 2-3 godine, objašnjava viceguverner Vedran Šošić najave središnje banke.

–

Što se time želi postići?

Uvođenje strukturnih repo operacija nije promjena monetarne i tečajne politike HNB-a, kojem temeljni cilj ostaje stabilnost cijena, što u uvjetima visoke euroizacije podrazumijeva održavanje stabilnosti tečaja domaće valute prema euru. Na ovim će se načinom dodatno osnažiti ekspanzivna monetarna politika koju HNB provodi godinama, a koja je pridonijela ublažavanju negativnih posljedica krize. Cilj je repo operacija osiguranje dugoročnih izvora kunskih sredstava koji bi motivirali banke na jače kreditiranje u kunama na nešto dulje rokove. Time bi se mogla blago sniziti kreditna eurizacija, tj. izloženost potrošača valutnom riziku, premda to ipak nije moguće postići bez odluke građana da više štede u kunama.

Početak operacija najavljen je za siječanj 2016. Zašto baš tada?

Prvo, u 2015. bilježi se pojačana potražnja za kunskim kreditima na koju su banke do sada mogle odgovarati zbog blagog porasta kunskih izvora u bilancama, ponajprije u vidu većih iznosa sredstava na transakcijskim računima. Drugo, kao rezultat razduživanja banaka, inozemna aktiva (sredstva koje banke drže na inozemnim računima ili u obveznicama stranih država) nedavno je nadmašila inozemnu pasivu banaka. To znači da banke iz svojih inozemnih depozita mogu pokrivati sva dospijeća inozemnog duga, čime se smanjuje bojazan da bi dodatnu likvidnost mogle usmjeriti u razduživanje prema inozemstvu umjesto u nove plasmane. Nadalje, zaokret u poslovnom ciklusu mogao bi ojačati potražnju za kreditima pa će HNB i na ovaj način potaknuti adekvatnu ponudu kredita. Konačno, u idućoj godini možemo očekivati ubrzavanje fiskalne prilagodbe koja bi mogla smanjiti premiju rizika i time ojačati pozitivne učinke repo operacija. Isto tako, eventualan zastoj u procesu fiskalne prilagodbe mogao bi poništiti potencijalne pozitivne učinke repo operacija.

O kojim iznosima je riječ?

Intervencija bi mogla odgovarati spuštanju stope obvezne pričuve za 1 postotni poen pa se i zbog toga ne može govoriti o zaokretu u monetarnoj politici, a kamatne stope neće biti ispod onih na jednogodišnje trezorske zapise. Mogućnost daljnjeg djelovanja ovisi o rastu kreditne aktivnosti i snažnijoj fiskalnoj prilagodbi.

Postoji li opasnost od inflacije i pada tečaja?

Ako slučajno dođe do pritisaka u smjeru slabljenja kune, HNB će koristiti instrumente upravljanja likvidnošću u sustavu, uključujući intervencije na deviznom tržištu, da bi stabilizirao kretanje tečaja. Ako HNB i povuče dio viškova i time smanji kratkoročnu kunsku likvidnost koja je trenutačno na izrazito visokoj razini od gotovo 8 milijardi kuna, uvođenje strukturnih repo operacija bankama će ostaviti dugoročne izvore kunskih sredstava, a time i olakšati kunsko kreditiranje na dulje rokove.