Savjet Hrvatske narodne banke danas je razmatrao recentna novčana i gospodarska kretanja, usvojio Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u drugom polugodištu 2018. godine te donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

Nakon privremene stagnacije zabilježene krajem prošle godine, realni BDP se u prvom tromjesečju 2019. nastavio povećavati. Zabilježen je i nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada. Godišnji rast potrošačkih cijena ubrzao se s 0,5% u veljači na 0,9% u ožujku, ponajviše zbog povećanja godišnje stope rasta cijena energije (osobito naftnih derivata) i prerađenih prehrambenih proizvoda. Plasmani poduzećima i stanovništvu nastavili su rasti u uvjetima uglavnom povoljnih kretanja troškova financiranja čemu pridonosi ekspanzivna monetarna politika HNB-a. Nakon rasta u posljednjem tromjesečju prošle godine, neto inozemni dug domaćih sektora se u prva dva mjeseca 2019. dodatno povećao. Prema travanjskom fiskalnom izvješću Državnog zavoda za statistiku, opća država je i u 2018. ostvarila višak proračuna, iako je on zamjetno smanjen u odnosu na 2017. godinu, uslijed snažnog rasta rashodne strane proračuna, velikim dijelom zbog aktivacije jamstava izdanih pojedinim brodogradilištima. Udio duga opće države u BDP-u nastavio se smanjivati te je na kraju prošle godine iznosio 74,6% BDP-a.

Najnovija analiza financijske stabilnosti ukazuje na to da je ukupna izloženost hrvatskog financijskog sustava sistemskim rizicima tijekom 2018. i na početku 2019. ostala nepromijenjena, a financijski sustav stabilan. Pritom su se strukturne ranjivosti u hrvatskom gospodarstvu smanjile zbog nastavka smanjenja strukturnih neravnoteža i povoljnih gospodarskih kretanja, dok su rastuće neizvjesnosti na svjetskim financijskim tržištima, kao i one vezane uz geopolitičke i trgovinske napetosti, povećale utjecaj rizika iz međunarodnog okružja. Budući da se poduzeća i stanovništvo sve više zadužuju s fiksnom kamatnom stopom i u domaćoj valuti, njihov kamatni i valutni rizik, kao i s time povezani inducirani kreditni rizik za banke, se nastavljaju smanjivati. Povoljna makroekonomska kretanja i provođenje državnog programa subvencioniranja stambenih kredita doveli su do porasta stambenog kreditiranja i oporavka tržišta nekretnina, dok su usprkos rastu, cijene stambenih nekretnina još uvijek zamjetno niže od razina zabilježenih na vrhuncu (2008.). Istodobno je kreditiranje kućanstava odobravanjem gotovinskih nenamjenskih kredita bilo mnogo snažnije, i uz mnogo blaže uvjete, nego kada je riječ o stambenim kreditima. Na time potaknut porast kreditnog rizika u bankovnom sustavu, HNB je reagirao početkom 2019. godine izdavanjem Preporuke o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima, kojoj je cilj u većoj mjeri izjednačiti kriterije utvrđivanje sposobnosti potrošača kod različitih vrsta dugoročnih kredita potrošačima. Bankovni sustav je i nadalje visoko kapitaliziran i likvidan, kvaliteta kreditnog portfelja se nastavlja poboljšavati, kao i profitabilnost. Stoga je i sveukupna otpornost bankovnog sustava na moguće šokove zadržana na razmjerno visokoj razini. S obzirom na to, Hrvatska narodna banka tijekom 2018. i na početku 2019. nije mijenjala visinu zaštitnih slojeva kapitala za kreditne institucije.

U skladu s današnjom odlukom Savjeta HNB-a, u povodu 25. obljetnice uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske središnja banka izdaje prigodnu optjecajnu kovanicu od 25 kuna, koja će u količini od 30.000 komada biti puštena u optjecaj 30. svibnja ove godine.