Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici informiran o tekućim gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj. Članovi Savjeta raspravljali su o financijskom i bankovnom sustavu te su donijeli nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.
Ukupna izloženost sistemskim rizicima na kraju drugog tromjesečja 2024. ostala je na umjerenoj razini. Najvažniji rizici za financijsku stabilnost proizlaze iz međunarodnog okružja i povezani su s geopolitičkim napetostima i slabim rastom europskoga gospodarstva, dok u zemlji sistemske rizike pojačava snažan rast potrošačkoga kreditiranja. Rast gotovinskih nenamjenskih kredita kućanstvima nastavio se ubrzavati pod utjecajem rasta dohodaka i potrošačkog optimizma. Stambeni krediti i nadalje rastu po stabilnim stopama, ali su rast cijena stambenih nekretnina i povišena razina kamatnih stopa utjecali na povećanje tereta otplate kredita. S druge strane, kreditiranje poduzeća ostalo je prigušeno, a novi su krediti uglavnom usmjereni prema građevinarstvu, djelatnostima vezanima uz poslovanje nekretninama te pojedinim djelatnostima unutar uslužnog sektora. Povoljna makroekonomska kretanja utjecala su na daljnje smanjivanje već povijesno niskog udjela neprihodonosnih kredita, što uz povišenu razinu kamatnih stopa pogoduje poslovanju kreditnih institucija. Cijene stambenih nekretnina i nadalje rastu brže nego u većini članica EU-a, iako nastavak smanjivanja broja kupoprodajnih transakcija upućuje na izgledan nastavak postupnog usporavanja tendencije rasta cijena. U takvim su uvjetima ciklički rizici ostali umjereno povišeni, a stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 1,5%, koja je u primjeni od sredine ove godine, ocijenjena je primjerenom zreloj fazi financijskoga ciklusa. HNB će nastaviti pomno pratiti evoluciju potrošačkoga kreditiranja i povezanih sistemskih rizika, i prema potrebi prilagođavati mjere usmjerene na očuvanje financijske stabilnosti.
Savjet HNB-a donio je odluku o izdavanju prigodne kovanice od dva eura Marko Marulić u povodu obilježavanja godine Marka Marulića. Marko Marulić (18. kolovoza 1450. – 5. siječnja 1524.) hrvatski je književnik, humanist i erudit čija djela imaju iznimno značenje za hrvatsku književnost te ukupnu kulturnu baštinu.