Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je razmotrio najnovija novčana i gospodarska kretanja i tromjesečno izvješće o bankovnom sustavu, upoznat je sa zaključnim izvješćem o provedenoj kontroli deviznog poslovanja u Riječkoj banci, te donio više odluka iz svoje nadležnosti.

Bruto domaći proizvod povećan je u trećem tromjesečju za 6,5 posto, tako da kumulativni godišnji rast za prvih devet mjeseci dosiže 5 posto. Godišnja stopa rasta industrijske proizvodnje sa studenim iznosi 5,4 posto, a visoke stope bilježe i neki drugi sektori gospodarstva. Registrirana nezaposlenost bila je tog mjeseca za 0,6 posto niža nego prije godinu dana, a realne neto plaće zaposlenih oko 4,4 posto više. Cijene na malo u prosincu su povećane za 0,1 posto, tako da godišnja inflacija mjerena cijenama na malo iznosi svega 2,3 posto. Temeljna inflacija za prošlu godinu iznosila je 1,2 posto, a porast proizvođačkih cijena 2,3 posto.

Nasuprot ovako povoljnim pokazateljima stoje, međutim, podaci o značajnom porastu vanjskotrgovinskog deficita (za prvih jedanaest mjeseci godišnji rast od 27,2 posto) i vrlo visok rast bankovnih kredita (na kraju studenoga krediti stanovništvu bili su 40,3 posto veći, a krediti poduzećima 21,4 posto veći nego prije godinu dana). Doda li se tome da je rast plasmana banaka zasnovan na porastu inozemne pasive a ne na domaćim depozitima, očito je da se sredstva za povećano kreditiranje domaće potrošnje pribavljaju inozemnim zaduživanjem banaka. To ima nepovoljne učinke na platnu bilancu i na rast inozemnog duga, a povremeno izaziva i ojačane aprecijacijske pritiske. Nastavak takvog trenda mogao bi ugroziti i makroekonomsku stabilnost.

Prema procjeni središnje banke, godišnji porast plasmana za 16 posto bio bi dovoljno velik da podrži daljnji gospodarski rast, no bez prekomjernog pritiska na platnu bilancu i inozaduženje. Stoga je odlučeno da banke koje ostvare rast plasmana veći od 4 posto do kraja ožujka, 8 posto do kraja lipnja, 12 posto do kraja rujna i 16 posto do kraja godine moraju upisati obvezne blagajničke zapise u iznosu dvostruko većem od iznosa kojim prekoračuju navedene stope. Ti blagajnički zapisi upisivat će se na 91 dan, s godišnjom kamatnom stopom od 0,50 posto, ali ih središnja banka neće otkupljivati prije dospijeća niti uzimati u zalog za lombardni kredit niti ih banke smiju prodati prije roka dospijeća nekome drugome.

S početkom sljedećeg mjeseca prestaje važiti odluka koja je obvezivala banke da najmanje 53 posto svojih deviznih obveza imaju pokriveno deviznim potraživanjima. Umjesto toga, nova odluka obvezivat će ih na 35 posto pokrivenosti proširene osnovice i tu pokrivenost morat će održavati svakodnevno. Dosadašnja odluka omogućavala je bankama izigravanje, tako što su propisanu pokrivenost osiguravale samo zadnjeg dana u mjesecu i to kratkoročnim zaduživanjem u inozemstvu. S obzirom da će novo rješenje za neke banke značiti obvezu kojoj nisu u stanju odmah udovoljiti, predviđeno je i prijelazno razdoblje postupnog usklađivanja.

Naknada koju Hrvatska narodna banka plaća na sredstva izdvojenog kunskog dijela obvezne pričuve smanjena je sa 1,75 posto na 1,50 posto. Kod ove promjene uzeto je u obzir smanjivanje pasivnih kamata banaka (prosječna kamatna stopa na kunske depozite bez valutne klauzule iznosila je u studenome 1,58 posto, unutar čega na depozite pravnih osoba tek 1,28 posto), kao i smanjenje kamatnih stopa na međubankovnom tržištu (u posljednja tri mjeseca kamatna stopa na prekonoćne pozajmice kretala se između 0,24 posto i 3 posto; prosječna prekonoćna kamatna stopa na Tržištu novca iznosila je u prosincu 1,8 posto, a na direktnom međubankovnom tržištu upola manje).

Dopunom odluke koja regulira davanje odobrenja domaćoj osobi da drži devize na inozemnom računu utvrđeno je da takvo odobrenje može dobiti samo onaj podnositelj zahtjeva koji nema neizmirenih dospjelih obveza na svom domaćem računu za redovno poslovanje.

Savjet HNB-a suglasio se s prijedlozima Nadzornog odbora Privredne banke Zagreb d.d. da se za predsjednika uprave te banke ponovo imenuje Božo Prka, te da članovi uprave budu Ivan Gerovac, Davor Holjevac, Tomislav Lazarić, Giancarlo Mirande i Draženko Pavlinić.

Zagrebačka banka d.d. Zagreb dobila je prethodnu suglasnost za pripajanje Casse di Risparmio di Trieste - Banca d.d. Zagreb. S obzirom da obje financijske institucije pripadaju istoj bankovnoj grupi, ovim pripajanjem ne mijenja se vlasnička struktura u bankovnom sustavu.