Na sjednici održanoj u srijedu 1. ožujka 2000. godine Savjet Hrvatske narodne banke, pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba i uz nazočnost prof. dr. Mate Crkvenca, ministra financija Republike Hrvatske i gospodina Jadranka Mijalića, predsjednika Odbora za državne financije i proračun Zastupničkog doma Hrvatskog državnog Sabora, razmotrio je između ostalog, gospodarska i novčana kretanja u proteklom razdoblju, kao i do sada ostvareni napredak na reformi platnog prometa u zemlji.
Monetarna kretanja u siječnju obilježilo je smanjenje ukupnih likvidnih sredstava i povećanje inozemne aktive banaka u odnosu na kraj godine. Prodajni tečajevi u mjenjačnicama bili su tijekom određenog razdoblja viši nego u bankama, što je posljedica pojačane potražnje za devizama, nastale najvećim dijelom kao reakcija na pojačanu neizvjesnost tijekom izbornog razdoblja. No, preliminarni podaci za veljaču ukazuju na ponovnu stabilizaciju potražnje za devizama. Kretanja na tržištu novca posljednjih dana govore o dobroj likvidnosti sustava: ponuda je veća od potražnje, čime su smanjene napetosti i smirene oscilacije kamatnih stopa, a došlo je i do pojeftinjenja dugoročnijih pozajmica.
Tečaj kune kretao se u veljači sukladno očekivanjima. U prva tri tjedna veljače kuna je deprecirala u odnosu na njemačku marku 0,11 posto, dok je u odnosu prema američkom dolaru krajem promatranom razdoblja aprecirala 0,12 posto u odnosu na kraj siječnja. Od početka godine kuna je u odnosu na njemačku marku ukupno oslabila 0,65 posto, a u odnosu na dolar 2,37 posto, što ukazuje na slabljenje pritisaka na deviznom tržištu u usporedbi s prošlogodišnjim kretanjima, kada su marka i dolar u prva dva mjeseca ojačali u odnosu na kunu ukupno 3,46, odnosno 9,96 posto.
Savjet HNB ocijenio je ohrabrujućim podatak da je deficit robne razmjene za 1999. smanjen 9,8 posto u usporedbi s 1998. godinom, a deficit tekućih transakcija za prvih devet mjeseci 1999. godine za 33,0 posto u usporedbi s istim razdobljem 1998. godine.
Savjet HNB upoznat je s dosadašnjim napretkom na području reforme platnog prometa u zemlji. Članovi Savjeta HNB ukazali su na potrebu da se tijekom procesa pripreme nove infrastrukture platnog prometa izmijeni postojeći, odnosno donese novi Zakon o platnom prometu u zemlji, te ponudi rješenje za ulogu Zavoda za platni promet i Hrvatske pošte u novom sustavu platnog prometa, kako bi se planirana reforma mogla provesti dosljedno i sveobuhvatno.