Dana 18. prosinca 2020. održana je 15. sjednica Vijeća za financijsku stabilnost, pod predsjedanjem guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, uz sudjelovanje ministra financija Republike Hrvatske Zdravka Marića, predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigmana, direktorice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Marije Hrebac i njihovih suradnika.
Članovi Vijeća upoznati su s glavnim pokazateljima stanja financijskog sustava i rizika za njegovu stabilnost, u uvjetima pogoršanja epidemiološke situacije i postroživanja epidemioloških mjera koji će se nepovoljno odraziti na gospodarsku aktivnost. Uz jačanje potpora pogođenim poduzećima i građanima te nadalje ekspanzivnu monetarnu politiku, izloženost financijskog sustava sistemskim rizicima i dalje je na povišenoj razini. Visoki javni dug i izloženost financijskog sektora prema državi i rizik nesolventnosti poduzeća izdvajaju se kao glavne strukturne ranjivosti.
Bankarski sektor visoko je kapitaliziran i likvidan, a kreditna aktivnost usporila se nakon snažnijega kreditiranja države i poduzeća početkom godine, a državna jamstva koristila su se u skromnom obujmu. Iako je kreditiranje stanovništva znatno usporilo rast zbog pada potrošačkih kredita, stambeni krediti jačaju potaknuti državnim subvencijama. S tim je povezan i nastavak rasta cijena stambenih nekretnina, unatoč smanjenom broju transakcija. U nepovoljnim gospodarskim uvjetima i bankarski sektor očekivano bilježi pad prihoda i zarada. Moratorijima je obuhvaćeno oko petine iznosa ukupnih kredita. Još nije vidljiv rast udjela neprihodonosnih kredita, ali trošak kreditnog rizika počeo se povećavati.
Što se tiče nebankarskog dijela financijskog sektora, značajan pad imovine zabilježen u prvom tromjesečju 2020., posebno u kategoriji investicijskih fondova, kasnije je tijekom godine djelomice nadoknađen, i to pod utjecajem povećanih neto priljeva, ali i pozitivnih tržišnih kretanja. Promet na domaćem dioničkom tržištu u posljednjem tromjesečju također je povećan. Sektor osiguranja zasad nije značajno pogođen koronakrizom iako se smanjila njegova profitabilnost, zbog pada novougovorenih premija i povećanog broja odštetnih zahtjeva u određenim kategorijama osiguranja, no likvidnost i solventnost društava nisu upitne. Koronakriza zaustavila je petogodišnji trend rasta leasing industrije, posebno jer je taj sektor dobrim dijelom vezan uz turizam koji je značajno pogođen ovom krizom. Reprogramirani leasing ugovori trenutačno čine 11,2% ukupne vrijednosti svih leasing ugovora (ili prema broju ugovora 3,9% svih ugovora). Hanfa će nastaviti pratiti urednost otplate i po potrebi intervenirati dodatnim mjerama, ako to s ciljem zaštite korisnika i društava za leasing bude potrebno.
Članovi Vijeća upoznati su s recentnim makrobonitetnim aktivnostima, u Hrvatskoj i općenito EU-u, a raspravljalo se i o produženju preporuke ESRB-a o ograničenju raspodjele dobiti financijskih institucija, u izmijenjenom obliku. Ujedno se dogovorio nastavak aktivnosti na pravovremenom, cjelokupnom i preciznom izvješćivanju svih aktera financijskog sustava u smislu kreditnog rizika uzrokovanog COVID-19 pandemijom.
Tijekom 2020. Ministarstvo financija bilo je predlagatelj značajnog broja izmjena i dopuna važećih zakona koji se odnose na financijski sektor. Nastavljeno je usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, a raspodjelom zadataka i odgovornosti nadležnih institucija dodatno se pojednostavnjuju i ubrzavaju procesi sanacije i likvidacije posrnulih kreditnih institucija i pridonosi ukupnoj stabilnosti financijskog sustava. Stvoren je i preduvjet za ulazak Republike Hrvatske u europski tečajni mehanizam, odnosno uspostavu bliske suradnje Hrvatske narodne banke s Europskom središnjom bankom, čime je Republika Hrvatska postala dijelom jedinstvenoga nadzornog i jedinstvenoga sanacijskog mehanizma i prije pridruživanja europodručju.
Predstavnica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka detaljnije je predstavila izmjene zakonodavnog okvira u području djelovanja agencije, i to Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava te Zakona o osiguranju depozita koji, osim značajnih sadržajnih novina, dovode i do promjene naziva Državne agencije u Hrvatska agencija za osiguranje depozita.