• Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance tijekom četvrtog tromjesečja 2023. iznosio je –0,47 mlrd. EUR, što je zamjetno poboljšanje u odnosu na –1,10 mlrd. EUR iz istog tromjesečja prethodne godine.
• Na financijskom računu platne bilance tijekom četvrtog tromjesečja 2023. zabilježen je negativan saldo od 0,87 mlrd. EUR (neto priljev kapitala), a u istom tromjesečju prethodne godine –1,13 mlrd. EUR.
• Stanje neto međunarodnih ulaganja na kraju četvrtog tromjesečja 2023. iznosi –16,71 mlrd. EUR ili 22,0% BDP-a.
• Stanje bruto inozemnog duga na kraju četvrtog tromjesečja 2023. iznosi 64,00 mlrd. EUR ili 84,4% BDP-a.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance (Slika 1.) u četvrtom je tromjesečju 2023. ostvaren manjak od 0,47 mlrd. EUR, što je za 0,63 mlrd. EUR povoljnije nego u istom razdoblju prethodne godine. Poboljšanju je najviše pridonio povoljniji saldo na podračunu robe, koji se poboljšao za 0,77 mlrd. EUR u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, ponajviše zbog pada zabilježenog uvoza od čak 1,15 mlrd. EUR. Salda usluga i sekundarnog dohotka^[1] nisu se značajno promijenila, saldo primarnog dohotka nepovoljniji je za 0,2 mlrd. EUR ponajviše zbog povećanih rashoda povezanih s izravnim ulaganjima (zadržane zarade), te zahvaljujući nešto manjim povećanjima na rashodima ostalih ulaganja i naknada zaposlenika. Na podračunu usluga treba naglasiti značajan porast turističkih prihoda za cijelu 2023. godinu, s 13,11 mlrd. EUR u 2022. na 14,60 mlrd. EUR u 2023. godini, što čini porast od 1,49 mlrd. EUR ili 11,32%. Saldo kapitalnih transakcija ostao je pozitivan te je nešto nepovoljniji (0,05 mlrd. EUR) u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine.

Slika 1. Platna bilanca ̶ tekući i kapitalni račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Neto priljev kapitala (negativna razlika između ukupno stečene imovine i ukupno preuzetih obveza) na financijskom računu platne bilance (Slika 2.) u četvrtom je tromjesečju 2023. iznosio 0,87 mlrd. EUR, što je za 0,26 mlrd. EUR manji neto priljev nego u istom razdoblju prethodne godine. Zabilježeni neto priljev kapitala pretežno je posljedica velikog neto priljeva na računu ostalih ulaganja (1,3 mlrd. EUR). Istodobno je zabilježeno i neznatno povećanje međunarodnih pričuva, koje se nakon pristupanja Republike Hrvatske europodručju odnose uglavnom na dolarski portfelj kojim upravlja Hrvatska narodna banka. Neto odljev na podračunu izravnih ulaganja iznosio je oko 0,15 mlrd. EUR, ponajviše zbog zanemarivih povećanja obveza (priljeva kapitala) od samo 0,8 mil. EUR. Konačno, na podračunu portfeljnih ulaganja zabilježen je neto odljev kapitala od 0,37 mlrd. EUR.

Slika 2. Platna bilanca ̶ financijski račun

¹ Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Izvor: HNB

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja (Tablica 1.), kumulativni saldo na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja 2023. iznosio je 3,01 mlrd. EUR ili 4,0% BDP-a, a za cijelu 2022. godinu, za usporedbu, zabilježeno je ̶ 226 mil. EUR, odnosno ̶ 0,3% BDP-a. U 2023. godini vidljiv je i neto odljev na financijskom računu od 1,21 mlrd. EUR ili 1,6% BDP-a, u odnosu na neto priljev od 1,05 mlrd. EUR ili 1,4% BDP-a, zabilježen u 2022. godini.

Tablica 1. Platna bilanca

* Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Pozitivna neto vrijednost u Tablici 1. i na Slici 2. za pojedinu komponentu financijskog računa označuje da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina veće od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto odljev kapitala u inozemstvo. Negativna vrijednost znači da su transakcije kojima se stječe inozemna imovina manje od transakcija kojima su preuzete inozemne obveze za danu komponentu financijskog računa u danom razdoblju ili označuje neto priljev kapitala iz inozemstva.
Izvor: HNB

Neto stanje međunarodnih ulaganja (Slika 3.) na kraju 2023. iznosilo je –16,71 mlrd. EUR, što znači neznatno povećanje negativnog salda: za 0,02 mlrd. EUR u odnosu na kraj rujna 2023. Relativni se pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja neznatno poboljšao, s –22,4% BDP-a, koliko je iznosio na kraju rujna 2023., na –22,0% BDP-a.

Slika 3. Stanje međunarodnih ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalog.
Izvor: HNB

S obzirom na udio stanja međunarodnih ulaganja u BDP-u prema vrsti ulaganja (Slika 4.) udio neto dužničkih ulaganja u BDP-u na kraju godine poboljšao se s –2,3% na 3,5% u odnosu na rujan, dok se udio neto vlasničkih ulaganja neznatno pogoršao, s –-25,3% na –25,4%.

Slika 4. Udio stanja međunarodnih ulaganja u BDP-u prema vrsti ulaganja

Stanje bruto inozemnog duga (Slika 5.) na kraju 2023. iznosilo je 64,0 mlrd. EUR ili 84,4% BDP-a, što je za 1,5 mlrd. EUR ili za 0,4 postotna boda u BDP-u više nego na kraju rujna 2023. Stanje inozemnog duga koji ne uključuje HNB (69,1% ukupnog bruto inozemnog duga) manje je u odnosu na rujan za 2,2 mlrd. EUR, tj. smanjilo se za 4,0 postotna boda kad se promatra udio duga u BDP-u. Utjecaj opće države na rast bruto inozemnog duga relativno je skroman (0,4 mlrd. EUR), dok su svi ostali sektori zabilježili pad inozemne zaduženosti.

Slika 5. Stanje bruto inozemnog duga^[2]

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

1. Primarni dohodak sastoji se od naknada zaposlenicima i dohotka od ulaganja (zadržana dobit, dividende, kamate). Sekundarni dohodak odnosi se na tekuće transfere (radničke doznake, mirovine, poklone i pomoći, poreze i doprinose, tokove sredstava u sklopu međunarodne suradnje). ↑

2. Ulaskom Republike Hrvatske u europodručje došlo je do porasta bruto inozemnog duga za iznos obveza povezanih s raspodjelom euronovčanica unutar Eurosustava. Ovaj iznos čini razliku između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju. Nadalje, ovaj iznos obveza umanjen je za iznos procjene iznosa euronovčanica koje se nalaze u optjecaju u Republici Hrvatskoj, a koje su izdane iz ključa ESB-a drugih zemalja članica europodručja. Na strani inozemnih potraživanja evidentira se samo iznos razlike između iznosa novčanica u optjecaju na čiju raspodjelu HNB ima pravo prema ključu ESB-a i stvarno izdanih novčanica u optjecaju pa je učinak na stanje neto inozemnog duga povoljan s obzirom na to da je stanje potraživanja veće od stanja obveza. ↑