Guverner Boris Vujčić razgovarao je s Bloombergovim novinarima Alexanderom Weberom i Jasminom Kuzmanović. Intervju je objavljen 26. rujna 2022.
Najnoviji nositelj politike Europske središnje banke ima mnogo toga za reći o opasnosti da potrošačke cijene izmaknu kontroli tijekom rata.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić vrlo se dobro sjeća kako je njegova zemlja bila pogođena inflacijom od 1.500% tijekom 1990-ih godina, dok se borila za neovisnost od bivše Jugoslavije. Guverner je nepokolebljiv u svojem stajalištu da nositelji politike u europodručju moraju oštro djelovati.
„Jasno je da je to pravi put“, izjavio je i tako podržao odluku Europske središnje banke da ovog mjeseca podigne svoju kamatnu stopu za 75 baznih bodova. „Posljednjih desetljeća u Hrvatskoj naučili smo da visoka inflacija koja se približava dvoznamenkastim razinama može sama po sebi postati bolest.“
Vujčić će u siječnju postati 26. član Upravnog vijeća ESB-a, a njegova zemlja uvest će euro. Taj trenutak označit će kulminaciju razdoblja duljeg od deset godina u kojemu je on vodio središnju banku, sve do sadašnjeg trenutka kada je Hrvatska, koja je nekoć bila razorena ratom, spremna postati članicom najvećega valutnog područja u svijetu.
Uspjeh pristupanja u europodručje ima pomalo gorak okus u vrijeme kada drugi sukob bjesni na europskom kontinentu i potiče energetsku krizu zbog koje se inflacija ustalila na neugodno visokim razinama. Trenutačno je inflacija viša od 9% u europodručju, odnosno 12% u Hrvatskoj.
U takvim okolnostima i s obzirom na rastuću opasnost od recesije u euroregiji, Vujčić ima jasan stav o tome kakvo bi trebalo biti djelovanje monetarne politike, a pritom daje naslutiti da će biti odlučan akter u ESB-u.
„Inflacija koja je ustrajno na visokoj razini neupitno mora biti najvažniji cilj“, rekao je Vujčić s kojim smo razgovarali u njegovu uredu u središtu Zagreba, dok je izvana dopirao zvuk tramvajskog prometa. „Često se čini da je bitnije posvetiti više pozornosti niskom rastu, a ne borbi protiv inflacije. Ali, kada se inflaciji dopusti da se ukorijeni, to uvijek dovodi do većih troškova od privremenog pada BDP-a.“
Iako je tečaj kune već više od dva desetljeća vezan uz euro, dobivanje pozicije u ESB-u Vujčiću (58) će omogućiti da ima veću kontrolu nad valutom u Hrvatskoj.
To uključuje „drugačiji skup osobitih izazova“, rekao je. „Ipak, time se stvara bolja pozicija i za državu i za monetarnu politiku.“
Ovakav optimizam primjetan je i u širem gospodarstvu, u kojemu se cijene velikih stavki, primjerice, automobila i nekretnina, već izražavaju u eurima, i gdje stanovništvo uglavnom štedi u toj valuti. Isto tako, mnoštvo posjetitelja iz europodručja koji dolaze na jadransku obalu više neće morati mijenjati devize, a izvoznici će se suočavati s manje tečajnih rizika.
„Ja ću ponajviše žaliti za kunom, jer upravo sam ja, a ne netko drugi u Hrvatskoj, osoba koja potpisuje novčanice kune“, rekao je Vujčić. „Naravno da kao ekonomist znam da je za Hrvatsku bolje da uvede euro i zato sam se od samog početka zalagao za taj projekt.
U trenutku kada je zemlja s 3,9 milijuna stanovnika suočena sa sličnim izazovima rastućih troškova energije kao i ostale zemlje u regiji, gospodarski rast u Hrvatskoj premašuje prosjek europodručja zahvaljujući povoljnom utjecaju postpandemijskog turizma, na koji se odnosi oko petina hrvatskoga BDP-a.
Bez obzira na to, Guverner je oprezan kada je riječ o izgledima, posebice u doba međunarodnih napetosti zbog djelovanja ruskoga predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini.
„Teško je stvarati gospodarske prognoze za kratkoročno razdoblje, a još je teže davati prognoze za dugoročno razdoblje“, kaže Vujčić, čiji drugi mandat na mjestu guvernera HNB-a istječe u srpnju 2024. „Već u ranom razdoblju svoje karijere središnjeg bankara, i kao nositelj monetarne politike i kao supervizor, naučio sam da je, ako već moramo pogriješiti, bolje da pogriješimo tako da pretjeramo s oprezom.“
To njegovo stajalište u suprotnosti je sa stajalištima umjerenijih dužnosnika ESB-a, kojima je sve teže donositi odluke u uvjetima usporavanja rasta. Vujčić, koji u svojem opuštenom stilu tumačenja monetarne politike voli spominjati Boba Dylana i Igru prijestolja, smatra da može podnijeti taj pritisak.
„Nerviranje mi nije u prirodi“, rekao je. „Osjećam se smireno u stresnim okolnostima. Upravo tada mozak mi počne raditi vrlo, vrlo brzo. I u tome uživam.“
Intervju je dostupan na Bloombergovoj internetskoj stranici.