Komentari statističkih objava, kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva, prestali su se objavljivati u kolovozu 2023. Umjesto njih objavljuju se Statistička priopćenja.
Komentar monetarnih kretanja za rujan 2020.
Ukupna likvidna sredstva (M4) blago su se smanjila u rujnu zbog smanjenja neto inozemne aktive monetarnih institucija. Pritom je došlo do usporavanja rasta M4 na godišnjoj razini.
Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) u rujnu su stagnirali, pri čemu je ostvaren pad kredita nefinancijskim poduzećima te blagi rast kredita stanovništvu i ostalim financijskim institucijama. Kako je u istom mjesecu prošle godine pad kredita nefinancijskim poduzećima bio malo izrazitiji, rast se plasmana na godišnjoj razini blago ubrzao.
Ukupna likvidna sredstva (M4)[1] u rujnu 2020. smanjila su se za 1,2 mlrd. kuna ili 0,3% (Tablica 1.). Glede sastavnica ukupnih likvidnih sredstava, novčana masa (M1)[2] manja je za 1,6 mlrd. kuna nego u mjesecu prije, ponajviše zbog smanjenja depozitnog novca nefinancijskih poduzeća, ali i gotovog novca izvan banaka, koji se u rujnu uobičajeno smanjuje po završetku glavnog dijela ljetne turističke sezone. Istodobno se kvazinovac povećao za 0,4 mlrd. kuna, najvećim dijelom zbog povećanja deviznih depozita stanovništva. Mjesečni pad M4 rezultat je smanjenja neto inozemne aktive (NIA) kreditnih institucija, dok je neto domaća aktiva (NDA) monetarnog sustava ostala nepromijenjena. Posljedično, godišnji rast M4 u rujnu se usporio u odnosu na kolovoz (Slika 1.).
| Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija |
Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija |
 |
 |
| Izvor: HNB |
Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) u rujnu su stagnirali u odnosu na kolovoz (na osnovi transakcija). Isto vrijedi i za ukupne kredite, na koje se odnosi 98% ukupnih domaćih plasmana (isključujući središnju državu). U strukturi kredita ostvaren je pad kredita odobrenih nefinancijskim poduzećima, dok su krediti stanovništvu i ostalim financijskim institucijama blago porasli. Najveći dio kredita odobren stanovništvu i nadalje se odnosi na stambene kredite, dok su gotovinski nenamjenski krediti stagnirali, nakon što su se u proteklih nekoliko mjeseci uglavnom smanjivali. Promatrano na godišnjoj razini, rast se ukupnih plasmana u rujnu blago ubrzao na 3,7%, a rast ukupnih kredita i kredita nefinancijskim poduzećima na 4,1% odnosno 5,0%, zbog učinka baznog razdoblja, tj. malo izraženijeg pada kreditiranja tom sektoru u istom razdoblju prošle godine (Tablica 2.). Kada je riječ o stanovništvu, godišnji rast kredita ovom sektoru blago se usporio u rujnu (3,7%), čemu je pridonio nastavak usporavanja rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (s 2,0% na 0,9%), a rast stambenih kredita nastavio se ubrzavati (s 8,3% na 8,4%), premda sporijom dinamikom nego prethodnih nekoliko mjeseci.
Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima
1 Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
2 Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB
Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima
1 Osim kredita kućanstvima i poduzećima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
2 Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB
Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s rujnom 2020. mogu se pronaći na:
Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije