Polugodišnja informacija o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike za prvo polugodište 2020. godine

Poštovani gospodine Predsjedniče, uvažene zastupnice i zastupnici, poštovane dame i gospodo,

sve vas srdačno pozdravljam. U skladu sa zakonskom obvezom, ukratko ću predstaviti Polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike koja se odnosi na prvo polugodište 2020. godine.

Cijelu prošlu godinu presudno je obilježila pandemija bolesti COVID-19. Pandemija je uzrokovala globalnu krizu, a za razliku od prethodnih financijskih ili gospodarskih kriza, ova je doista obuhvatila baš cijeli svijet. Iako nije imala ishodište u gospodarstvu, ne postoji ni jedan ekonomski segment koji je ostao njome netaknut – od cijena nafte i inflacije, do osobne potrošnje i opskrbnih lanaca ­ sve se preko noći promijenilo.

Na gospodarsku krizu ovakvoga karaktera i intenziteta bilo je potrebno odgovoriti hitno i snažno. HNB je to i učinio pružajući izvanredno veliku potporu državi i gospodarstvu cijelim paketom mjera. Podsjećam da smo se odlukom o zatvaranju ekonomije (odlukom o lockdownu) našli u situaciji koja nije opisana ni u jednom udžbeniku – ekonomija je gotovo stala, sve ranije projekcije gospodarskih kretanja postale su bespredmetne, a međunarodna financijska tržišta reagirala su snažnim padom i/ili visokom kolebljivošću. Kao što sam tada rekao, situacija koja nije predviđena ni u jednom udžbeniku ili priručniku, a najsličnija je ratnoj situaciji.

U takvim okolnostima potpune neizvjesnosti morali smo razviti sasvim nove metode praćenja tekućih ekonomskih kretanja i istodobno ih prenijeti tržištima i javnosti. Da smo se oslanjali na uobičajene statističke pokazatelje i modele, značilo bi da kasnimo za stvarnim gospodarskim kretanjima.

Opis situacije na deviznom tržištu i tržištu državnih obveznica

Kako bi uputio na te probleme, od početka ožujka 2020. HNB je poduzeo niz mjera iz područja monetarne politike, i to u tri smjera:

a) Deviznim intervencijama (i bilateralnim transakcijama) očuvali smo stabilnost tečaja i osigurali dovoljnu deviznu likvidnost. Time smo spriječili da pandemija bude okidač za realizaciju tečajnih rizika, a time i velikih gubitaka u financijskom sustavu i gospodarstvu. HNB je od 9. ožujka do početka srpnja bankama plasirao 2,7 mlrd. EUR deviznih sredstava, što čini 5,7% BDP-a. Usput ću spomenuti da smo unatoč tome upravljanjem međunarodnim pričuvama u prvih šest mjeseci 2020. ostvarili zaradu od 54,1 mil. EUR, iako je 60% državnih vrijednosnih papira nosilo negativan prinos. Pritom su likvidnost i sigurnost kao osnovni ciljevi u upravljanju međunarodnim pričuvama uspješno ostvareni.

Na smirivanje kretanja tečaja posebno je povoljan utjecaj imao sporazum o valutnoj razmjeni, valutni swap, koji smo zaključili s Europskom središnjom bankom 15. travnja, i kojim su Hrvatskoj na raspolaganje stavljene još 2 mlrd. EUR. Sporazum je dva puta produljen i prema trenutnom aranžmanu traje do ožujka 2022.

b) Strukturnim i redovnim operacijama (kasnije djelomično vraćenima) kao i smanjenjem obvezne pričuve s 12% na 9% povećali smo kunsku likvidnost bankovnog sustava, kako bi se kamatne stope zadržale na niskim razinama i kako bi banke mogle nastaviti kreditiranje građana i gospodarstva. Kamatne su se stope tijekom protekle godine unatoč krizi čak dodatno smanjile.

c) Podupirali smo stabilnost tržišta državnih vrijednosnih papira otkupom državnih obveznica na sekundarnom tržištu, usko surađujući s nositeljima fiskalne politike. To je bilo nužno kako bi se država mogla relativno povoljno financirati na domaćem i inozemnom tržištu u teškim uvjetima i tako osigurati, s jedne strane, potporu gospodarstvu, ponajprije za očuvanje radnih mjesta, a s druge strane omogućiti normalno funkcioniranje vitalnih javnih sustava, a osobito zdravstva.

Osim spomenutih mjera monetarne politike poduzeli smo i supervizorske mjere, čijom smo upotrebom osigurali prostor za optimalno korištenje instrumenata monetarne politike. Privremenim dopuštanjem bankama da se koriste zaštitnim slojem likvidnosti (engl. liquidity coverage ratio – LCR) ispod propisanoga najmanjeg iznosa od 100% izravno smo podupirali likvidnost gospodarstva i time dodatno olakšavali uvjete financiranja, ali i pridonijeli očuvanju stabilnosti tečaja kune prema euru.

Također, HNB je privremeno omogućio fleksibilniji pristup supervizorskim pravilima o klasifikaciji postojećih i novih izloženosti prema stupnju njihove naplativosti. Naime, kreditnim institucijama omogućili smo da dotad nerizične klijente i nadalje tako tretiraju, neovisno o odgodama plaćanja ili novom financiranju za ublažavanje posljedica pandemije. Istodobno smo radi očuvanja solventnosti i likvidnosti kreditnim institucijama naložili da zadrže dobit ostvarenu u 2019. i rasporede je u kapital te da prilagode isplate varijabilnih primitaka (raznih bonusa, nagrada i slično). Posljedično, dobit banaka u prvoj polovini 2020. smanjena je zbog pada gotovo svih prihoda iz poslovanja, kao i rasta troškova uzrokovanog povećanjem kreditnog rizika.

Dodatno, poduzeli smo niz izravnih mjera kojima smo nastojali građanima olakšati poslovanje, kao što su ukidanje naknada za podizanje gotovine na bankomatima iz mreže drugih banaka, hitno izdavanje kartica za zaštićene račune, povećanje limita za beskontaktna plaćanja bez PIN-a na 250,00 HRK i slično. Posebnu smo brigu posvetili zaštiti potrošača te smo, vezano uz moratorije na kredite potrošača, odredili da novi uvjeti i rokovi otplate ne smiju narušiti postojeća prava potrošača te da potrošači moraju biti pravodobno i jasno obaviješteni o svojim pravima.

Naglasio bih da su se devizne pričuve od prve polovine 2020. do danas vratile na pretkriznu razinu, a da s obzirom na poduzete monetarne i supervizorske mjere te visoke rezerve kapitala, nije bilo potrebe za poduzimanjem mjera makrobonitetne politike za očuvanje financijske stabilnosti. Drugim riječima, unatoč izvanrednim okolnostima nije bilo potrebe da primijenimo sve mjere koje su nam bile na raspolaganju, jer smo razboritim politikama prethodnih godina učinili financijski sustav dovoljno otpornim da uspije izdržati šok ovakvih razmjera i intenziteta.

Dodao bih još, kako smo mi u Hrvatskoj osim pandemije imali i potres u Zagrebu (i kasnije, pokupski potres, koji je izvan okvira ove polugodišnje informacije), neke smo mjere proširili na građane i poduzeća pogođene potresom. A sve se to odvijalo istodobno s intenzivnim pripremama za ulazak u ERM II, blisku suradnju odnosno u jedinstveni sanacijski mehanizam, što je realizirano 10. srpnja 2020. U tom trenutku, malo je tko vjerovao da je to moguće.

Na kraju, HNB je interno također bio pogođen pandemijom. Morali smo organizirati posebne režime rada, kako bismo se istodobno brinuli o zdravlju zaposlenika i osigurali besprijekoran kontinuitet ključnih funkcija, kao što su primjerice platni promet ili opskrba građana i gospodarstva gotovinom. Potres je teško oštetio zgrade i urede iz kojih radimo, što je uz pandemiju dodatno otežalo organizaciju posla.

Više detalja o aktualnoj gospodarskoj situaciji, trenutnom stanju u bankarskom i financijskom sustavu te monetarnim kretanjima izložit ću u odgovorima na vaša pitanja, a sada bih kratko prošao kroz ključne ekonomske pokazatelje u prvom polugodištu 2020. godine.

Očekivano, zabilježen je izniman pad realnog BDP-a, čak za 7,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, konkretno zbog smanjenja osobne potrošnje, investicija i ukupnog izvoza, osobito izvoza usluga (turizma). Potrošnja države blago je porasla, a osobna potrošnja smanjila se za 6,8% na godišnjoj razini. Pad osobne potrošnje bio je rezultat smanjenja raspoloživog dohotka zbog negativnih kretanja na tržištu rada. Povoljna kretanja na tržištu rada početkom 2020. zabilježena su do ožujka, odnosno do razbuktavanja pandemije. Na kraju prvog polugodišta smanjen je broj zaposlenih osobito u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Višegodišnji povoljan trend pada nezaposlenosti također se zaustavio, a rast plaća znatno se usporio. Sredinom 2020. godine prosječna nominalna bruto plaća bila je malo viša u odnosu na isto razdoblje prethodne godine zbog snažnih mjera Vlade RH za očuvanje zaposlenosti, u obliku isplata potpora poduzećima.

Širenje pandemije utjecalo je na smanjenje inflatornih pritisaka općenito, a osobito kod usluga povezanih s turizmom zbog znatnog pada broja putnika i kod trajnih potrošnih dobara, zbog smanjenja investicija. Inflacija potrošačkih cijena usporila se s 1,4% u prosincu 2019. na –0,2% u lipnju 2020. uglavnom zbog znatnog smanjenja cijena energije, poglavito naftnih derivata. Temeljna se inflacija blago usporila s 1,2% u prosincu 2019. na 1,1% u lipnju 2020.

Pandemija je utjecala i na dinamiku u ekonomskim odnosima s inozemstvom. Smanjen je višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance ponajprije zbog znatnog smanjenja neto izvoza usluga, na što je osobito utjecao turizam.

Završavajući ovaj presjek prvog polugodišta 2020. htio bih vas ponovo pozvati u HNB na otvorenu razmjenu mišljenja. Saborskim klubovima koji su došli u radni posjet HNB-u, a to su dosad tri kluba, zahvaljujem na prihvaćanju poziva, a ostale srdačno pozivam i nadam se da ćete se uskoro odazvati.

Na kraju, želim vam svima dobro zdravlje i zahvaljujem na vašoj pozornosti. Rado ću odgovoriti na vaša pitanja.