Konferencija za novinare
predsjednica ESB‑a Christine Lagarde
potpredsjednik ESB‑a Luis de Guindos

Frankfurt na Majni, 2. veljače 2023.

Dobar dan, potpredsjednik i ja želimo vam dobrodošlicu na svojoj konferenciji za novinare.

Na početku želimo čestitati Hrvatskoj na ulasku u europodručje 1. siječnja 2023. i poželjeti srdačnu dobrodošlicu guverneru Hrvatske narodne banke Borisu Vujčiću, koji se pridružio Upravnom vijeću. Izvijestit ćemo vas o ishodu današnjeg sastanka.

Upravno vijeće ustrajat će na zacrtanom putu i nastaviti znatno povećavati kamatne stope postojanom dinamikom te ih održavati na razinama koje su dovoljno restriktivne da se inflacija što skorije vrati na srednjoročni cilj od 2 %. U skladu s tim, Upravno vijeće danas je odlučilo povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 50 baznih bodova. Očekujemo da ćemo ih nastaviti povećavati. Imajući u vidu temeljne inflacijske pritiske, namjeravamo povećati kamatne stope za još 50 baznih bodova na sljedećem sastanku povezanom s monetarnom politikom u ožujku, na kojem ćemo razmotriti daljnje korake monetarne politike. Održavanjem kamatnih stopa na restriktivnim razinama s vremenom ćemo smanjiti inflaciju jer će se smanjiti potražnja i rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja. Pritom ćemo odluke o ključnim kamatnim stopama i dalje donositi na osnovi podataka i na svakom sastanku.

Upravno vijeće danas je donijelo i odluku o načinima smanjenja držanja vrijednosnih papira Eurosustava kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP). Kao što je najavljeno u prosincu, portfelj APP‑a smanjivat će se za prosječno 15 mlrd. EUR mjesečno od početka ožujka do kraja lipnja 2023. S vremenom će se utvrditi i dinamika smanjivanja portfelja u razdoblju koje slijedi. Provodit će se djelomično reinvestiranje koje će uglavnom biti u skladu sa sadašnjom praksom. Preostali iznosi za reinvestiranje rasporedit će se po programima koji čine APP razmjerno njihovu udjelu otkupa. U sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (engl. public sector purchase programme, PSPP) rasporedit će se razmjerno udjelu otkupa po jurisdikcijama te u vrijednosne papire nacionalnih odnosno nadnacionalnih izdavatelja. Kada je riječ o kupnjama korporativnih obveznica, preostalo reinvestiranje u većoj će se mjeri usmjeriti na klimatski uspješnije izdavatelje. Ne dovodeći u pitanje svoj cilj očuvanja stabilnosti cijena, takvim ćemo pristupom pridonijeti postupnoj dekarbonizaciji držanja korporativnih obveznica u Eurosustavu u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma.

O današnjim odlukama objavljeno je priopćenje za javnost na našim mrežnim stranicama. Načini smanjenja držanja u sklopu APP‑a podrobnije su opisani u zasebnom priopćenju za javnost koje će biti objavljeno u 15.45 SEV.

Podrobnije ću objasniti naše viđenje gospodarskih i inflacijskih kretanja te našu ocjenu financijskih i monetarnih uvjeta.

Gospodarska aktivnost

Prema preliminarnoj brzoj procjeni Eurostata stopa gospodarskog rasta u europodručju porasla je za 0,1 % u četvrtom tromjesečju 2022. Premda taj porast nadmašuje projekcije stručnjaka Eurosustava iz prosinca, upućuje na znatno usporavanje gospodarske aktivnosti od sredine 2022. i očekujemo da će ona u kratkoročnom razdoblju ostati slaba. Slaba globalna aktivnost i velika geopolitička neizvjesnost, posebno zbog neopravdanog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine i njezinih građana, i dalje nepovoljno utječu na rast u europodručju. Zajedno s visokom inflacijom i pooštrenim uvjetima financiranja, ti nepovoljni čimbenici pridonose smanjenju potrošnje i proizvodnje, posebno u sektoru prerađivačke industrije.

Međutim, problem uskih grla u opskrbnim lancima postupno se smanjuje, opskrba plinom postala je pouzdanija, poduzeća još nadoknađuju velike zaostatke u izvršenju narudžbi i povjerenje raste. Nadalje, proizvodnja u uslužnom sektoru pokazala se otpornom, poduprta kontinuiranim učincima ponovnog otvaranja poslije pandemije i snažnijom potražnjom za slobodnim aktivnostima. Rast plaća i nedavno smanjenje inflacije cijena energije također bi trebali pridonijeti ublažavanju gubitka kupovne moći koji su mnogi pretrpjeli zbog visoke inflacije, što bi trebalo pridonijeti potrošnji. Općenito gledajući, gospodarstvo se pokazalo otpornijim nego što se očekivalo i trebalo bi se oporaviti u sljedećim tromjesečjima.

U prosincu 2022. stopa nezaposlenosti i dalje je bila na povijesno niskoj razini od 6,6 %. Međutim, dinamika otvaranja novih radnih mjesta mogla bi se usporiti i nezaposlenost bi u sljedećim tromjesečjima mogla porasti.

Mjere državne potpore kojima se želi zaštititi gospodarstvo od utjecaja visokih cijena energije trebale bi biti privremene i ciljane te podupirati poticaje na manju potrošnju energije. Sada je posebno važno da, usporedno sa smanjivanjem energetske krize, započne hitro i usklađeno ukidanje tih mjera u skladu s padom cijena energije. Mjere državne potpore koje nisu u skladu s opisanim načelima vjerojatno će pridonijeti povećanju srednjoročnih inflacijskih pritisaka, što bi dovelo do potrebe za snažnijim odgovorom monetarne politike. Osim toga, u skladu s okvirom gospodarskog upravljanja EU‑a, fiskalne politike trebale bi biti usmjerene na povećanje produktivnosti našega gospodarstva i postupno smanjenje velikog javnog duga. Politike kojima se jačaju opskrbni kapaciteti europodručja, posebno u energetskom sektoru, mogu pridonijeti smanjenju cjenovnih pritisaka u srednjoročnom razdoblju. Vlade bi stoga trebale hitro provesti planirana ulaganja i strukturne reforme u sklopu programa Next Generation EU. Trebalo bi brzo okončati reformu okvira gospodarskog upravljanja EU‑a.

Inflacija

Prema brzoj procjeni Eurostata, čiji se izračun zasniva na Eurostatovim procjenama za Njemačku, stopa inflacije u siječnju bila je 8,5 %, što bi bilo 0,7 postotnih bodova manje od stope u prosincu. To je smanjenje uglavnom posljedica novog snažnog pada cijena energije. Tržišni pokazatelji upućuju na to da će u sljedećim godinama cijene energije biti znatno niže nego što se očekivalo u vrijeme našeg posljednjeg sastanka. Inflacija cijena hrane blago je porasla na 14,1 % jer se prethodno naglo povećanje troškova energije i drugih ulaznih troškova u proizvodnji hrane i dalje prenosi na potrošačke cijene.

Cjenovni pritisci i dalje su snažni, djelomično zbog širenja velikih troškova energije u cijelom gospodarstvu. Inflacija bez energije i hrane u siječnju je ostala na razini od 5,2 %, pri čemu je inflacija cijena industrijskih proizvoda bez energije porasla na 6,9 %, a inflacija cijena usluga smanjila se na 4,2 %. Drugi pokazatelji temeljne inflacije također su ostali na visokoj razini. Mjere državne potpore kojima se kućanstvima nadoknađuju visoke cijene energije djelovat će na smanjenje inflacije u 2023., no očekuje se da će prestanak provedbe tih mjera pridonijeti njezinu povećanju. Opseg dijela tih mjera istodobno ovisi o kretanju cijena energije i njihov je očekivani doprinos inflaciji posebno neizvjestan.

Premda se problem uskih grla u opskrbnim lancima postupno smanjuje, njegovi odgođeni učinci i dalje pridonose rastu inflacije cijena dobara. Isto vrijedi i za ukidanje ograničenja povezanih s pandemijom: učinak potisnute potražnje, premda slabi, i dalje djeluje na povećanje cijena, posebno u uslužnom sektoru.

Brži rast plaća podupiru snažna tržišta rada, pri čemu u pregovorima o plaći glavna tema postaje kompenzacija za visoku inflaciju. Nedavni podatci o dinamici plaća istodobno su u skladu s makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava iz prosinca. Većina mjera dugoročnijih inflacijskih očekivanja trenutačno je na razini od oko 2 %, no potrebno je njihovo daljnje praćenje.

Procjena rizika

Rizici za budući gospodarski rast postali su uravnoteženiji. Neopravdani rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine i njezinih građana i dalje je znatan negativan rizik za gospodarstvo i ponovno bi mogao pridonijeti povećanju troškova energije i hrane. Osim toga, bude li svjetska gospodarska aktivnost slabjela snažnije nego što se sada očekuje, to bi dodatno nepovoljno utjecalo na rast u europodručju. Oporavak bi otežalo i eventualno ponovno jačanje pandemije, dovede li ona do ponovnih poremećaja opskrbe. Međutim, šok cijena energije mogao bi popustiti brže nego što se predviđa i poduzeća u europodručju mogla bi se brže prilagoditi teškom međunarodnom okružju. U tom bi slučaju rast bio veći nego što se sada očekuje.

Uravnoteženiji su i rizici za inflacijske izglede, posebno u kratkoročnom razdoblju. Pozitivni rizici mogli bi proizići iz postojećih pritisaka proizvođačkih troškova, koji bi mogli pridonijeti daljnjem povećanju maloprodajnih cijena u kratkoročnom razdoblju. Nadalje, gospodarski oporavak u Kini koji bi bio snažniji od očekivanog mogao bi pridonijeti novom povećanju cijena sirovina i inozemne potražnje. Domaći čimbenici, kao što su trajni porast inflacijskih očekivanja na razine više od ciljne razine i rast plaća koji je veći od predviđenog, mogli bi povisiti inflaciju i u srednjoročnom razdoblju. Negativni rizici povezani su s nedavnim padom cijena energije. Naime, nastavi li se taj pad, inflacija bi se mogla usporiti brže nego što se očekuje. Taj pritisak na smanjenje u sastavnici energije mogao bi dovesti i do slabije dinamike temeljne inflacije. Daljnje slabljenje potražnje pridonijelo bi i manjim cjenovnim pritiscima u odnosu na sadašnja predviđanja, posebno u srednjoročnom razdoblju.

Financijski i monetarni uvjeti

Kako pooštravamo monetarnu politiku, nastavlja se rast tržišnih kamatnih stopa i poskupljuju krediti privatnom sektoru. Bankovno kreditiranje poduzeća posljednjih se mjeseci naglo usporilo. Djelomično je to posljedica manjih potreba za financiranjem zaliha. No među razlozima usporavanja su i sve slabija potražnja za kreditima radi financiranja poslovnih ulaganja u uvjetima naglog povećanja kamatnih stopa banaka na kredite i znatnog pooštravanja standarda odobravanja kredita, što je vidljivo i iz rezultata naše nedavne ankete o kreditnoj aktivnosti banaka. Nastavilo se i smanjivanje zaduživanja kućanstava zbog rasta kamatnih stopa na kredite, pooštrenih standarda odobravanja kredita i snažnog pada potražnje za hipotekama. Usporedno sa sve sporijim odobravanjem kredita znatno se usporava i monetarni rast. Pritom do znatnog smanjenja dolazi u najlikvidnijim sastavnicama, uključujući prekonoćne depozite, što je tek djelomično neutralizirano prelaskom na oročene depozite.

Zaključak

Ukratko, Upravno vijeće ustrajat će na zacrtanom putu i nastaviti znatno povećavati kamatne stope postojanom dinamikom te ih održavati na razinama koje su dovoljno restriktivne da se inflacija što skorije vrati na srednjoročni cilj od 2 %. U skladu s tim, danas smo odlučili povećati tri ključne kamatne stope ESB‑a za 50 baznih bodova. Očekujemo da ćemo ih nastaviti povećavati. Imajući u vidu temeljne inflacijske pritiske, namjeravamo povećati kamatne stope za još 50 baznih bodova na sljedećem sastanku povezanom s monetarnom politikom u ožujku, na kojem ćemo razmotriti daljnje korake monetarne politike. Održavanjem kamatnih stopa na restriktivnim razinama s vremenom ćemo smanjiti inflaciju jer će se smanjiti potražnja i rizik trajnog porasta inflacijskih očekivanja. Nadalje, od početka ožujka 2023. portfelj APP‑a smanjivat će se umjerenom i predvidljivom dinamikom tako što Eurosustav neće u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira.

Odluke o ključnim kamatnim stopama i dalje ćemo donositi na osnovi podataka i na svakom sastanku. Spremni smo prilagoditi sve instrumente u okviru svojih ovlasti kako bi se inflacija vratila na ciljnu razinu u srednjoročnom razdoblju.

Stojimo vam na raspolaganju za pitanja.

Točne formulacije koje je dogovorilo Upravno vijeće možete pronaći u tekstu na engleskom jeziku.