Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, informaciju o upravljanju međunarodnim pričuvama u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, te izvješće o stanju u bankovnom sustavu u drugom tromjesečju ove godine.

Raspoloživi podaci govore o rastu industrijske proizvodnje u lipnju i srpnju. Građevinarstvo i ove godine bilježi dinamičnu stopu rasta, iako nižu od lanjske. Trgovina na malo u lipnju je imala i realno veći promet nego lani. Turizam je u tom mjesecu imao manje gostiju i noćenja nego prošle godine, a rezultati vrhunca sezone još se zbrajaju. Robni izvoz nastavlja lanjski uzlazni trend, ali ni uvoz ne posustaje.

U srpnju je došlo do pada maloprodajnih cijena za 0,4 posto, tako da je godišnja stopa inflacije mjerena potrošačkim cijenama smanjena na 1,9 posto. Temeljna inflacija bila je u srpnju na razini godišnje stope od 1,6 posto. Učinci kolovoškog rasta cijena naftnih derivata još nisu poznati, no kako je u rujnu došlo do smirivanja na tržištu nafte, ne očekuje se da bi ono moglo imati zamjetnijeg učinka na ukupnu ovogodišnju inflaciju u našoj zemlji.

Na novčanom tržištu bila je tijekom ljetnih mjeseci povećana potražnja za kunama, zbog potreba turista ali i plasmana državnih obveznica u srpnju. Zbog takve potražnje, kamatne stope na novčanom tržištu bile su visoke. Pasivne kamatne stope banaka na kunske izvore u srpnju su nešto povećane, a aktivne kamatne stope blago su smanjene. Plasmani banaka nebankovnom sektoru u srpnju su rasli po godišnjoj stopi od 10,3 posto. Plasmani stanovništvu povećani su tog mjeseca za 1 milijardu kuna, poduzećima za samo 100 milijuna, a državi za 1,1 milijardu (što odražava nastojanja za povećanim domaćim financiranjem proračunskog manjka).

Na pojačane aprecijacijske pritiske, uobičajene u jeku turističke sezone, središnja banka reagirala je putem četiri devizne aukcije u kojima je otkupila ukupno 116 milijuna eura, emitirajući kunsku likvidnost u iznosu 852,8 milijuna kuna. Krajem kolovoza tečaj kune prema euru bio je 7,39, što znači da je kuna za 0,4 posto bila slabija nego krajem lipnja a 3,3 posto jača nego na isteku prošle godine.

Na ovoj sjednici Savjet HNB-a razmatrao je i zahtjev Nove banke d.d. Zagreb za pripajanje Dubrovačke banke d.d. Dubrovnik. Kao što je poznato, Nova banka nastala je spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke nakon što su prodane Charlemagne fondu, a budući da je i Dubrovačka banka već neko vrijeme u rukama istoga vlasnika, u Savjetu HNB-a je prevagnulo mišljenje da se vlasniku dopusti daljnje objedinjavanje bankovne grupe koju je stekao.

Savjet HNB-a suglasio se s prijedlogom da se za predsjednika uprave Credo banke d.d. Split ponovo imenuje Šime Luketin.