Struktura tokova kapitala i devizni tečaj: primjer Hrvatske
| Publikacija | Istraživanja | 
|---|---|
| Broj | I-49 | 
| Autor | Maja Bukovšak, Gorana Lukinić Čardić, Nina Ranilović | 
| Datum | Rujan 2017. | 
| JEL | F32, F41, C51, C32 | 
| ISSN | 1334-0077 | 
Ključne riječi
priljevi kapitala, tečaj kune, SVAR s blok-egzogenosti
U ovom radu analizira se utjecaj različitih vrsta priljeva kapitala u Hrvatsku na tečaj kune. Ocijenjeni su SVAR modeli koji se temelje na Choleskyjevoj dekompoziciji s ograničenjima blok-egzogenosti, pri čemu su ispitane različite vrste tokova kapitala, a glavni je zaključak taj da utjecaj tokova kapitala na tečaj ovisi o njihovoj strukturi. S jedne strane, priljevi dužničkoga kapitala dovode do aprecijacije kune, bez obzira na njihovu ročnost, što je, promatra li se sektorska struktura, uglavnom posljedica zaduživanja poduzeća i države. S druge strane, čini se da priljevi vlasničkoga kapitala imaju suprotan utjecaj na tečaj kune, a to je u skladu s rezultatima dobivenima u drugim empirijskim istraživanjima. Drugačiji utjecaj tokova dužničkoga i vlasničkoga kapitala može se objasniti razlikama u njihovoj relativnoj usmjerenosti prema sektoru međunarodno razmjenjivih dobara odnosno sektoru međunarodno nerazmjenjivih dobara, s time da je drugi navedeni važniji kod dužničkoga kapitala. Ovim se radom potvrđuje i da priljevi kapitala u bankarski sektor ne utječu na tečaj, što podupire intenzivnu uporabu protucikličkih makroprudencijalnih mjera središnje banke. Ovi su nalazi važni za kreiranje monetarne politike, posebice u zemljama poput Hrvatske u kojoj se središnja banka koristi tečajem kune prema euru kao glavnim instrumentom za postizanje svojega temeljnog cilja, stabilnosti cijena.
