Guverner Vujčić na Okruglom stolu Centra za globalnu ekonomiju i poslovanje Poslovne škole Stern Sveučilišta New York

Objavljeno: 21.10.2025.
Guverner Vujčić na Okruglom stolu Centra za globalnu ekonomiju i poslovanje Poslovne škole Stern Sveučilišta New York

Utjecaj američke trgovinske politike, monetarnih kretanja i neizvjesnosti na gospodarstvo  europodručja i Hrvatske bile su glavne teme o kojima je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke govorio na Okruglom stolu" Kako donositelji politika u svijetu gledaju na američke gospodarske politike" u Centru za globalnu ekonomiju i poslovanje Poslovne škole Stern Sveučilišta New York održanom u ponedjeljak. Na panelu su uz guvernera HNB-a sudjelovali i Joachim Nagel, guverner njemačke središnje banke, Bundesbank te Debora Revoltella, glavna ekonomistica Europske investicijske banke.

Tom prilikom guverner je istaknuo da su izravni učinci američkih carina na Hrvatsku zasad ograničeni, s obzirom na to da Sjedinjene američke države nisu ključni trgovinski partner Hrvatske te da rast domaćeg gospodarstva ponajprije potiču ulaganja financirana iz europskih fondova i rast potrošnje koja odražava snažan rast plaća u Hrvatskoj. Komentirajući međunarodno tržište kapitala, posebno tržište dionica, naglasio je kako se na tom području glavni rizici vežu za moguća neispunjena očekivanja rasta prihoda poduzeća i daljnji rast cijena dionica, što bi moglo dovesti do tržišne korekcije. "Znamo iz prošlosti da se taj okidač može dodatno pojačati financijskim slabostima u sektoru", dodao je Vujčić tim povodom.

Govoreći o neovisnosti monetarnih i statističkih institucija, naglasio je kako je članstvo Hrvatske u europodručju dodatno ojačalo institucionalnu zaštitu i neovisnost HNB-a te je posebno izdvojio važnost nastavka institucionalne politike utemeljene na frekventnim podacima i transparentnim analizama.

U dijelu rasprave o budućnosti inovacija, Vujčić je pozvao na promišljenu industrijsku politiku Europe koja bi istodobno poticala konkurentnost i tranziciju prema održivom, niskougljičnom gospodarstvu. Zaključio je kako su međunarodna suradnja, otvorenost tržišta i ulaganje u nove tehnologije ključni preduvjeti za dugoročni rast i otpornost europskog gospodarstva.