Središnja točka rasprave na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, bila su izvješća privremenih upravitelja, potkraj siječnja imenovanih za Gradsku banku d.d. Osijek, Komercijalnu banku d.d. Zagreb i Županjsku banku d.d. Županja, kojima su za dosad obavljeni posao upućene pohvalne ocjene članova Savjeta. Iako je riječ o bankama na koje otpada ukupno svega oko 3,15 posto bilančne svote hrvatskog bankovnog sustava, opsežna i temeljita rasprava o konačnom raspletu krize u tim bankama nije danas završena. Nastavit će se najkasnije do kraja sljedećega tjedna, kako bi se uz pomoć još nekih dodatnih analiza i usklađivanja poteza s drugim državnim tijelima u čiji djelokrug zadiru posljedice odluka o sudbini spomenutih banaka, u što većoj mjeri zaštitili interesi štediša i umanjile štete za državni proračun i za vjerodostojnost ukupnog bankovnog sustava.

Nalazi privremenih upravitelja potvrđuju da je riječ o nesolventnim bankama, čiji potencijalni gubici daleko nadmašuju jamstveni kapital. U velikoj mjeri podudarna su i osnovna obilježja upravljanja tim bankama, koja su ih dovela do bezizglednog stanja: loše gospodarenje sredstvima, financiranje rasta visokim kamatama, veliki plasmani povezanim poduzećima, koncentracija odlučivanja u rukama jednog čovjeka ili vrlo uskog kruga a bez odgovarajućih mehanizama unutrašnje kontrole, nepoštivanje zakonskih propisa, pa i zloporabe koje ulaze u djelokrug pravosudnih organa.

Savjet HNB na ovoj je sjednici odlučio i o nekim promjenama u novčanoj politici. Povećanjem eskontne stope sa 5,9 posto na 7,9 posto godišnje upućuje se dodatni signal bankama i štedionicama da ne očekuju slabljenje restriktivnosti monetarne politike. Iako je pritisak na tečaj u posljednja dva tjedna oslabio i na deviznom tržištu se uočava uravnoteživanje ponude i potražnje, donijeta je i Odluka o postupnom smanjenju mogućeg korištenja blagajničkih zapisa nominiranih u stranoj valuti kao zaloga za lombardne kredite - sa sadašnjih 50 posto na 40 posto u travnju, te na 30 posto od početka svibnja - što bi trebalo pojačati zanimanje za kunske blagajničke zapise.