- Pospješivanjem zelenih ulaganja znatno se smanjuju srednjoročni troškovi i rizici s kojima se suočavaju kućanstva i poduzeća.
- Ako se ne ubrza zelena tranzicija, doći će do smanjenja profitabilnosti poduzeća i kupovne moći kućanstava, te povećavanja kreditnog rizika za banke.
- Daljnje odgađanje tranzicije dovelo bi do neispunjavanja ciljeva Pariškog sporazuma i pojačalo učinak skupih fizičkih rizika.
Europska središnja banka (ESB) danas je objavila rezultate svojega drugog testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik provedenog na razini cijeloga gospodarstva. Rezultati upućuju na to da bi najbolji način ostvarenja gospodarstva s nultom neto stopom emisija ugljika za poduzeća, kućanstva i banke u europodručju bilo ubrzavanje zelene tranzicije po stopi bržoj nego što je predviđeno sadašnjim politikama.
„Potrebne su nam odlučnije politike kako bi se osigurala brža tranzicija prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. Rizici i troškovi za gospodarstvo i financijski sustav povećavat će se ako se promjene nastave odvijati sadašnjim tempom. Jasno je da je potrebna veća brzina da bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma“, rekao je potpredsjednik Europske središnje banke Luis de Guindos.
Testiranjem otpornosti na stres analizira se otpornost poduzeća, kućanstava i banaka u tri tranzicijska scenarija koji se razlikuju s obzirom na vremenski okvir i ambicioznost:
- "ubrzana tranzicija", u kojoj se pospješuju zelene politike i ulaganja, što dovodi do smanjenja emisija ugljika do 2030. u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma,
- "tranzicija s kasnijim ubrzavanjem", u kojoj se nastavlja slijediti sadašnji put, a do ubrzavanja dolazi tek u 2026. (koje je ipak dovoljno intenzivno da se do 2030. ostvari smanjenje emisija ugljika u skladu s Pariškim sporazumom),
- "odgođena tranzicija", koja također počinje tek u 2026., ali nije dovoljno ambiciozna da se ciljevi Pariškog sporazuma ostvare do 2030.
Rezultati upućuju na to da bi brža tranzicija donijela jasne pogodnosti poduzećima i kućanstvima. Premda bi brža tranzicija u početku podrazumijevala veća ulaganja i veće troškove energije, financijski rizici znatno bi se smanjili u srednjoročnom razdoblju. Nepovoljan učinak na dobit i kupovnu moć bio bi manji jer bi se ubrzana ulaganja u obnovljivu energiju isplatila ranije, što bi naposljetku smanjilo rashode za energiju. U scenariju ubrzane tranzicije zelena ulaganja poduzeća europodručja porasla bi na 2 bilijuna eura do 2025., a u drugim dvama scenarijima iznosila bi samo 0,5 bilijuna eura. U scenariju tranzicije s kasnijim ubrzavanjem zelena ulaganja sustigla bi ubrzanu tranziciju do 2030. jer bi dosegnula ukupno 3 bilijuna eura u oba scenarija, dok bi u scenariju odgođene tranzicije ta ulaganja bila manja. Da bi se to ostvarilo zelena ulaganja morala bi brzo rasti, što bi povećalo rizike za poduzeća, posebice u energetski intenzivnim sektorima kao što su prerađivačka industrija, rudarstvo i električna energija, pri čemu bi prosječno poduzeće europodručja ostvarilo dvostruko veću razinu duga uz upola manju dobit.
Kada su poduzeća izložena riziku, isto se događa i bankama koje im odobravaju kredite. Banke su izložene najvećem kreditnom riziku ako se tranzicija mora ubrzavati u kasnijoj fazi i ako su potrebna brža ulaganja uz veće troškove. U scenariju tranzicije s kasnijim ubrzavanjem banke mogu očekivati da se njihov kreditni rizik poveća za više od 100% u razdoblju od 2022. do 2030., a u scenariju ubrzane tranzicije, to povećanje iznosi samo 60%.
Štoviše, odgađanje tranzicije i propuštanje bilo kakvog djelovanja dugoročno bi dovelo do još većih troškova i rizika. Iako bi to podrazumijevalo manje ukupne troškove ulaganja, neispunjavanje ciljeva smanjenja emisije ugljika znatno bi pogoršalo učinak fizičkog rizika na gospodarstvo i financijski sektor.
Drugo testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik provedeno na razini cijeloga gospodarstva nastavlja se na rezultate prvog testiranja na razini cijeloga gospodarstva objavljene u rujnu 2021. S obzirom na njegov širi obuhvat i na to da se poduzeća, kućanstva i bankarski sektor promatraju odozgo prema dolje, sadašnje testiranje nadopunjuje testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik koje je proveo nadzor banaka ESB-a, a u kojemu se daje analiza rizika pojedinih banaka sa stajališta odozdo prema gore u srpnju 2022. ESB‑ovo testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik provedeno na razini cijeloga gospodarstva dio je klimatskog plana ESB-a i kontinuiranog rada na poboljšanju razumijevanja klimatskog rizika.
Kontakt za upite medija Clara Martín Marqués, telefon: +49 69 1344 17919.