"Tri desetljeća suvremenog bankarskog sustava se mogu promatrati kroz suhe poslovne brojke, kroz rast imovine banaka, razvoj njihovih proizvoda, profitabilnost njihovog poslovanja. Ipak, možda je najbolje dati presjek tih godina kroz prizmu rizika s kojima smo se susretali, a to  razdoblje se može podijeliti u nekoliko faza. Prva faza bankarstva u Hrvatskoj je tako bila od 1991. do krize malih i srednjih banaka, a karakteriziraju ju dvije stvari: rješavanje problema naslijeđa bivše Jugoslavije i velik entuzijazam za osnivanje novih banaka i štedionica", rekao je u uvodnom govoru guverner HNB-a Boris Vujčić na konferenciji "Stvaranje suvremenog bankarskog sustava" u organizaciji nakladničke kuće Hanza Media povodom 30 godina samostalnosti Republike Hrvatske.

Banke Jugoslavije servisirale su poduzeća koja su ih osnovala pri čemu se, istaknuo je guverner, nije vodilo računa o kreditnim, deviznim i drugim rizicima, što je dovelo do velikih dugova, duplo većih od kapitala, i nužne sanacije, objasnio je guverner. Liberalni uvjeti osnivanja banaka i štedionica doveli su u kratkom roku do rasta broja banaka s 22 na 60.

"Imali smo kreditni rast od 44 posto 1997., a već iduće godine taj rast se prepolovio. Vrlo visok rast kreditnih plasmana, kasnije se pokazalo, imao je kao posljedicu neoprezno upravljanje, upadanje u rizične plasmane dijela banaka. Sjećamo se kriza u Dubrovačkoj banci, Glumina banci i drugim bankama. Tada je donesen novi regulatorni okvir, pokrenuti su stečajevi, a 2000. broj banaka se smanjio na 50 te se promijenila struktura vlasništva. Danas, pak, u Hrvatskoj posluje 20 banaka", naglasio je guverner.

Prvi veći ulasci stranih banaka u vlasništvo nad hrvatskim bankama obilježili su drugu fazu razvoja hrvatskog bankarstva, a 2002. ponovno dolazi do snažnog kreditnog rasta, objasnio je guverner. To razdoblje možemo nazvati razdobljem asketizma, a vani ga zovu makroprudencijalnim razdobljem reguliranja hrvatskog bankovnog sustava.

"Htjeli smo taj rast obuzdati pa smo uvodili granične obvezne pričuve, tretirali s višim ponderom rizika izloženost prema klijentima koji nisu imali ujednačenu deviznu poziciju, te oporezivali kreditni rast što je bilo najefikasnije. Daljnja konsolidacija bankovnog sustava, rast kreditiranja, velike makroekonomske neravnoteže obilježile su ovo razdoblje, no ono se još uvijek moglo zvati zlatnim razdobljem bankarstva ako se gleda povrat na kapital", smatra guverner.

Treće razdoblje, koje je nastupilo nakon 2008./2009. kada je došlo do prelijevanja velike financijske krize na domaće gospodarstvo i bankovni sustav, razdoblje je snažnijeg regulatornog djelovanja HNB-a što je spriječilo još veću krizu bankovnog sustava. "To razdoblje možemo nazvati razdobljem regulatornog intervencionizma jer je potaknulo regulatore diljem svijeta da snažnije reguliraju bankovni sustav i poslovanje, mogao bi ga nazvati regulatornim tsunamijem. Danas bankovna unija u Europi još nije završena, nemamo sustav osiguranja depozita, a nije izvjesno da ćemo ga uskoro i imati, u najvećoj mjeri zbog čega što se može nazvati 'istočni grijeh' bankovne arhitekture i regulacije koji pokazuje da još nisu raščišćeni problemi prošlosti prije no što se počela stvarati arhitektura za budućnost. Dok se to ne riješi, nećemo imati koherentan sustav", poručio je Boris Vujčić.

Budućnost bankarstva bit će vrlo zanimljiva, mnogo je izazova, najviše u digitalizaciji gdje je konkurencija ogromna, pogotovo u uslugama platnog sustava, a pitanje je i vremena kada će se dogoditi značajniji cyber incidenti koje su  banke u drugim državama već imale, istaknuo je  guverner HNB-a.

Zamjenica guvernera Sandra Švaljek, fotografirala Maja Bišćan (Cropix)

Odgovarajući na pitanje u sklopu panel rasprave o trenutnoj kreditnoj stagnaciji, zamjenica guvernera Sandra Švaljek rekla je da su stambeni krediti trenutno jedini dinamični segment plasmana banaka, a rast donedavno popularnih nenamjenskih gotovinskih kredita je bitno usporen.

"Kako sada stvari stoje poduzeća imaju i dalje neiskorištenih kapaciteta, investicije im, čini se, i dalje nisu potrebne pa zbog toga i nema velike potražnje za kreditima što možemo povezati s činjenicom da se gospodarska aktivnost ipak još nije vratila na pretkriznu razinu. Uz to neka se poduzeća suočavaju s otežanom opskrbom određenim sirovinama, u nekim sektorima nedostaje radne snage, a dio poduzeća ima i višak likvidnosti, što sve zajedno smanjuje potrebu za zaduživanjem. Postoji, međutim, i dio poduzeća koji je prezadužen, te se njihova potražnja za kreditima može odnositi na refinanciranje inozemnih dospijeća, a ne novo zaduživanje", istaknula je Švaljek.

Kreditna ekspanzija je moguća, navela je zamjenica guvernera, ako postoji optimizam u pogledu budućih kretanja. "Živimo u svijetu koji je pun neizvjesnosti i rizika i to sigurno utječe na aktivnost banaka, potražnju za kreditima i općenito optimizam gospodarskih subjekata. Mislim da banke, gledajući njihove poslovne planove, vrlo dobro sagledavaju situaciju kao i činjenicu da su digitalizacija i automatizacija nužnost u vremenu u kojem je ritam promjena brži nego ikada", napomenula je Švaljek.

Govoreći o klimatskim promjenama, naglasila je da se one danas smatraju najznačajnijim izvorom sistemskih rizika za gospodarstvo i financijski sustav. Osim rizika, klimatske promjene donose i određene prilike, a banke svoju priliku mogu vidjeti u davanju svog doprinosa omogućavanju da ekološki održivo postane i  ekonomski isplativo. "Klimatske promjene su tu, one se ne smiju negirati jer će njihov utjecaj biti sve izraženiji. Hrvatska će, prema klimatskim modelima, do 2070. imati 50% više iznimno vrućih dana nego sada. Mogla bi imati više sušnih razdoblja, manje padalina, osobito ljeti, što povlači za sobom više fizičkih rizika kao što su požari što pak može negativno utjecati na turizam, ali i primjerice vodoopskrbu, poljoprivredu, šumarstvo. Osim toga, gospodarstvo i financijski sustav moraju se pripremiti za odgovor ekonomske politike na izazove klimatske tranzicije, na daljnju promjenu tehnologije i promjenu ukusa potrošača u korist proizvoda koji manje štete okolišu i povezane su s nižom emisijom stakleničkih plinova. I fizički rizici i klimatska tranzicija zahtijevaju bitne promjene i prilagodbe poslovanja  banaka", naglasila je zamjenica guvernera.

"Bankare u budućnosti očekuju veliki i kompleksni  izazovi povezani s digitalnom transformacijom, sve većom konkurencijom tehnoloških tvrtki, ali i klimatskim promjenama. Vezano uz njih, bankari će morati  razumjeti  interakcije između klimatskih promjena i gospodarske aktivnosti što će zahtijevati dodatne kompetencije i uzrokovati rast troškova. Zbog toga ne očekujem da će profitabilnost banaka rasti u budućnosti", zaključila je Švaljek.