Guverner HNB-a Boris Vujčić sudjelovao je danas na panelu pod nazivom "Kako ubrzati zeleni, otporan i uključiv globalni rast" (How to Accelerate Green, Resilient, and Inclusive Global Growth) na Svjetskom ekonomskom forumu (World Economic Forum) koji se održava u Davosu.

Na panelu se raspravljalo o političkim, fiskalnim i monetarnim promjenama potrebnim za ubrzanje globalnog rasta te kako gospodarski rast učiniti zelenijim, otpornijim i uključivim. Govornici na panelu, uz guvernera HNB-a, bili su svjetski priznati znanstvenici i stručnjaci, dr. Keyu Jin, izvanredna profesorica ekonomije, London School of Economics, dr. Kenneth Rogoff, profesor ekonomije i predstojnik Katedre za međunarodnu ekonomiju Maurits C. Sveučilišta u Harvardu i dr. Beata Javorcik, glavna ekonomistica Europske banke za obnovu i razvoj. Moderator panela bio je Marcin Piątkowski, profesor Kozminski Sveučilišta i viši ekonomist Svjetske banke.

Odgovarajući na pitanje o geopolitičkim trendovima deglobalizacije i jačanja nacionalnih protekcionističkih politika Boris Vujčić je rekao da se nastavak tih trendova može očekivati u srednjoročnom periodu. "Neki od planova koji dovode do fragmentacije svjetskih trgovačkih tokova tek se trebaju implementirati pa je realno očekivati nastavak tih trendova. Naravno, politike koje dovode do fragmentacije svjetskih trgovinskih tokova i tokova stranih izravnih investicija mogu dovesti do veće inflacije i većih kamata, ali to je nešto s čim ćemo se morati nositi u predstojećem periodu, uključujući i nas iz centralnobankarskog sektora", istaknuo je tim povodom guverner HNB-a.

Govoreći o prednostima koje je ulazak u eurozonu donio Hrvatskoj, guverner je istaknuo da je to dovelo do ukidanja valutnog rizika, relativno nižih kamatnih stopa, nižih transakcijskih troškova i, konačno, do veće otpornosti na financijske krize i šokove, što se i očekivalo. "U Hrvatskoj je privatni sektor već osjetio pozitivne učinke eura na uvjete financiranja – došlo je manje izraženog povećanja kamatnih stopa na kredite nefinancijskim društvima i stambene kredite u usporedbi s državama članicama izvan eurozone. Kamatne stope u Hrvatskoj porasle su jednako kamatnim stopama u europodručju, a za stanovništvo i manje. što je znatno niže povećanje u odnosu na Mađarsku, Češku Republiku ili Poljsku – te države imaju prilično veću inflaciju i kamate u odnosu na Hrvatsku. Ulazak Hrvatske u europodručje prije godinu dana pokazuje da je euro privlačan – pogotovo malim otvorenim – europskim zemljama. Zapravo, složeno vanjsko okruženje, napeti geopolitički kontekst i nepovoljni šokovi, npr. pandemija i inflacija, koje utječu na naša gospodarstva čine jedinstvenu valutu još privlačnijom. To je prije svega zato što se sudjelovanjem u europodručju poboljšava gospodarska konkurentnost zemlje i, kao što sam već rekao, jamči veći stupanj otpornosti na šokove. Figurativno govoreći, mnogo je sigurnije ploviti olujnim morima na velikom brodu, nego na malom brodu. U krizama tržišta prvo biraju manje zemlje i, rečeno stručnim žargonom, šortaju vas", rekao je Boris Vujčić.

Na pitanje o tome u kom pravcu bi se mogla razvijati EU i eurozona guverner HNB-a je odgovorio kako je činjenica da Europska monetarna unija (EMU) ima asimetričnu strukturu, što podrazumijeva zajedničku monetarnu politiku, ali nacionalne fiskalne politike te će stoga za tješnju suradnju u fiskalnom području trebati vjerojatno neki duži period. "Osim zajedničke fiskalne politike, postoji problem preniske razine podjele rizika u EMU-u, posebno kada je riječ o tržišnoj podjeli rizika, jer tržišta kapitala u EMU-u imaju mnogo manju ulogu u podjeli rizika nego drugdje. Iako smo već svjedočili primjeru gotovo potpunog pada prekograničnih tokova kapitala u europodručju u vrijeme krize, napredak prema kapitalnoj uniji prilično je skroman. Stoga ćemo u narednim godinama vjerojatno vidjeti puno finog podešavanja postojećeg okvira sličnog dogovoru postignutom u vezi s fiskalnim pravilima i puno dugotrajnih pregovora o izgradnji novih institucija kao što je (finalizacija) bankovne unije", ustvrdio je guverner HNB-a. Odgovarajući na pitanje o demografskim problemima razvijenih država, Boris Vujčić je kazao kako taj problem sa sobom donosi i potrebu donošenja politike 'pametne imigracije'. "Pritom se svako društvo mora odlučiti hoće li više poticati rješavanje nedostatka radne snage uvozom stranih radnika iz inozemstva ili povećanjem stope zaposlenosti, uključujući i veći angažman starije populacije", naglasio je guverner HNB-a.

Cijeli panel možete pogledati na poveznici https://www.youtube.com/watch?v=Nla3gpfpNHQ (od 3:07:00).