Članovi Bečke inicijative održali su 8. lipnja 2020. virtualni sastanak, što je bila prva prilika za sastanak svih članova foruma nakon izbijanja pandemije koronavirusa, koja je teško pogodila gospodarstva zemalja srednje, istočne i jugoistočne Europe (CESEE).

Bečka inicijativa okuplja ključne privatne i javne dionike financijskog sektora iz sredinje, istočne i jugoistočne Europe te osigurava platformu za dijalog i dobrovoljnu suradnju, što je osobito važno u ovo vrijeme ekonomske krize.

Na sastanku kojim je predsjedao guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, saslušane su prezentacije ključnih sudionika o gospodarskim izazovima i izazovima pri donošenju politika uzrokovanima pandemijom koronavirusa te se raspravljalo o ulozi Bečke inicijative u rješavanju ove nove krize. Sudionici su se složili da, kao što je to bilo i tijekom krize 2008./2009., inicijativa treba nastaviti svoju ulogu u uspostavljanju dijaloga između prekograničnih financijskih institucija, regulatornih tijela i međunarodnih financijskih institucija s ciljem ublažavanja utjecaja krize na europska tržišta u nastajanju.

MMF predviđa da će cijela regija biti pogođena dubokom recesijom, čiji je opseg i trajanje iznimno teško predvidjeti. MMF podržava snažan odgovor u smislu donošenja politika kao odgovor na pandemiju koronavirusa, uključujući regiju koju pokriva Bečka inicijativa, te naglašava da su europska tržišta u nastajanju, iako zasad slabije pogođena krizom, imala manje raspoloživog prostora za donošenje politika nego razvijenije zemlje.

Sudionici Bečke inicijative, uključujući multilateralne razvojne banke i institucije Europske unije, oblikovali su vlastite odgovore na krizu.

Europska komisija objavila je pregled glavnih mjera koje su donesene te se preporučuju s ciljem ublažavanja krize uzrokovane koronavirusom. Te mjere obuhvaćaju i tzv. opću klauzulu o odstupanju, kojom se omogućuje izvanredna fiskalna podrška tvrtkama, kućanstvima i zdravstvenim sustavima, povećana fleksibilnost u primjeni bankovne regulative (novoga bankovnog paketa donesenog u travnju), popuštanje pravila o državnoj pomoći i podrška tržištima rada osiguravanjem europskih fondova za financiranje kratkotrajnog rada (SURE). Podrška oporavku gospodarstva bit će osigurana u sklopu prijedloga novog proračuna Europske unije te 750 milijardi eura vrijednim Instrumentom za oporavak.

EBRD je iznio svoj Paket solidarnosti kojim planira posvetiti svoju ukupnu aktivnost tijekom 2020./2021. rješavanju posljedica krize, osiguravajući financijska sredstva u iznosu od 21 milijarde eura i program za pružanje kratkoročne likvidnosti klijentima koji je već povećan s jedne milijarde na četiri milijarde eura. EBRD je značajno povećao svoju podršku prekograničnim trgovinskim tokovima preko svog glavnog Programa poticanja trgovine te je osnovana linija za Brzi savjetodavni odgovor kako bi se osigurala pomoć aktivnostima usmjerenima na donošenje politika povezanih s krizom u državama u kojima EBRD djeluje.

U sljedećih 15 mjeseci Grupacija Svjetske banke osigurat će 160 milijardi dolara posebno usmjerenih na rješavanje zdravstvenih, gospodarskih i socijalnih šokova s kojima se države suočavanju, pri čemu će dio financijskih sredstava biti namijenjen kao podrška državama članicama Bečke inicijative. Svjetska banka već je osigurala više od 1,75 milijardi dolara pomoći vladama i privatnom sektoru Europe i središnje Azije radi ublažavanja utjecaja pandemije koronavirusa. Predstavnici Svjetske banke također su predstavili i smjernice za izradu mjera za pomoć dužnicima.

Grupa EIB-a u svibnju je predstavila svoj Paneuropski garancijski fond vrijedan 25 milijardi eura kako bi povećala pomoć realnom gospodarstvu, s naglaskom na manjim i srednje velikim kompanijama, s ciljem mobilizacije do 200 milijardi eura ukupno. EIB je predstavio i financijsku omotnicu od 1,75 milijardi eura posvećenih zapadnom Balkanu te također osigurao 6 milijardi eura vrijedne projekte u zdravstvu, istraživanju i razvoju, čime će biti osigurana pomoć planiranim ulaganjima u kritičnu zdravstvenu infrastrukturu i opremu te istraživanje i razvoj cjepiva i lijeka.

Predstavnici prekograničnih poslovnih banaka koje posluju u regiji izrazili su predanost regiji. Pozdravili su različite mjere pomoći koje su donijele matične zemlje i zemlje domaćini, ističući važnost učinkovitog upravljanja kapitalom i likvidnošću te izbjegavanja mjera odvajanja. Pozvali su na daljnji dijalog s međunarodnim financijskim institucijama o financijskim proizvodima potrebnima u ovoj krizi, s posebnim naglaskom na instrumente za podjelu rizika.

Andrea Enria, predsjednik Nadzornog odbora Europske središnje banke, istaknuo je znatno snažniju poziciju banaka, i u smislu kapitala i u smislu likvidnosti, u odnosu na prethodnu krizu (globalnu financijsku krizu). Banke su povećale kreditiranje u prvom tromjesečju, dok su standardi kreditiranja pooštreni manje nego tijekom globalne financijske krize. Iako su neki zaštitni slojevi kapitala privremeno oslobođeni, banke do sada nisu iskoristile prednost te mjere, a razine rezervacija donekle se razlikuju među bankama.

U kontekstu krize izazvane koronavirusom sudionici su razmatrali mogućnost proširenja Bečke inicijative na ostale zemlje u europskom susjedstvu, ali i mogućnost suradnje s novim dionicima iz financijskog sektora. Složili su se da će pozvati nekoliko zemalja koje su snažno povezane s Europskom unijom da se pridruže inicijativi te sudjelovati u dijalogu o politikama s drugim zemljama u blizini EU-a.

U ovoj se krizi ističe važna uloga institucionalnih ulagača na tržištima kapitala jer su od 2008./2009., kada je inicijativa uspostavljena, postali aktivniji i utjecajniji u financiranju tržišta u nastajanju. Sudionici su se složili da će pozvati relevantne institucionalne ulagače i investicijske banke iz regije da sudjeluju u otvorenom dijalogu i zajedno razmotre razvoj prekograničnih bankarskih tokova i tokova portfelja. Planiranim angažmanom istražit će se i dobrovoljni pristupi koji bi omogućili da se smanji procikličnost kapitalnih tokova tržištima u nastajanju u budućnosti i stvore poticaji za ublažavanje njihove kolebljivosti.

Sudionici foruma složili su se da će nastaviti s angažmanom u stalnom radu Bečke inicijative koja je pokrenuta prije pandemije, uključujući i napore na identificiranju mehanizama za potporu inovacijama, ekologizaciju financijskih sustava i rješavanje neprihodonosnih kredita. Sudionici su poduprli odluku Upravljačkog odbora o osnivanju radne skupine za poticanje konstruktivnog dijaloga između poslovnih banaka koje posluju u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe i raznih međunarodnih financijskih institucija u odnosu na potrebe tržišta i karakteristike instrumenata čiji je cilj podrška poslovanju tijekom i nakon pandemije koronavirusa.

Bečka je inicijativa nastala na vrhuncu globalne financijske krize 2008./2009. i okupila međunarodne financijske institucije, europske institucije, regulatorna tijela iz zemalja domaćina i matičnih zemalja te najveće prekogranične bankarske grupe koje posluju u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi. Početni joj je cilj bilo podupiranje financijskog sektora europskih tržišta u nastajanju, sprječavanje nepravilnog razduživanja i održavanje kreditnih tokova prema gospodarstvima u regiji. Ti su ciljevi bili uspješno ostvareni u to vrijeme.

Kad se regija oporavila, aktivnosti Bečke inicijative premjestile su se na rješavanje preostalih i novih izazova u financijskoj industriji, uključujući rješavanje neprihodonosnih kredita i razvoj lokalnih tržišta kapitala u europskim zemljama s tržištima u nastajanju.