Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, prihvatio izvješće o polugodišnjem radu i financijskom poslovanju Zavoda za platni promet, te donio više odluka iz svoje nadležnosti.
Osnovni pokazatelji makroekonomske stabilnosti i dalje su zadovoljavajući. Porast cijena na malo u rujnu je iznosio 0,6 posto prema prethodnom mjesecu, što daje godišnji porast od 4,7 posto, a troškovi života porasli su 0,4 posto prema kolovozu i na godišnjoj razini 3,9 posto. Tečaj kune također se održava unutar prihvatljivog raspona kolebanja: tijekom rujna, uz samo jednu deviznu aukciju, kuna je deprecirala prema njemačkoj marki 0,57 posto. Za prvih osam ovogodišnjih mjeseci realni efektivni tečaj kune oslabio je 4,17 posto ako se mjeri cijenama na malo, odnosno 4,31 posto ako se deflacionira proizvođačkim cijenama. Odgovarajućim mjerama središnje banke zadovoljavajuća stabilnost tečaja održava se i nakon pozamašnog deviznog priljeva ostvarenog prodajom dijela Hrvatskih telekomunikacija. Temeljem otkupa dijela tog priljeva, bruto devizne pričuve na računima središnje banke dosegle su dosad nezabilježeni iznos od 3,15 milijardi dolara, a obnovljene su i neto devizne pričuve tako da opet premašuju 2 milijarde dolara.
Povećana razina kunske likvidnosti odmah je izazvala i pad kamatnih stopa na novčanom tržištu, osobito u međusobnom trgovanju najstabilnijih banaka. Za takve transakcije kamata je pala s oko 11 posto na 6,75 posto. To znači da kvalitetne banke mogu vrlo povoljno doći do izvora likvidnosti. Činjenica da su na dvije aukcije u posljednjih par dana banke upisale oko 550 milijuna kuna blagajničkih zapisa HNB potvrđuje da banke imaju slobodnih sredstava, ali i da ih radije plasiraju u sigurne vrijednosnice nego u kreditiranje poduzeća i građana. Pa i nakon što već nekoliko mjeseci traje postupno smanjivanje kredita poduzećima, a u kolovozu je po prvi put zabilježeno i smanjenje kredita stanovništvu.
Zabrinjava, svakako, što makroekonomska stabilnost nije praćena poželjnim kretanjima u realnom sektoru gospodarstva, te njegovim ožiljavanjem utemeljenim na strukturnim promjenama i međunarodnoj konkurentnosti. Za osam mjeseci industrijska proizvodnja manja je 2,8 posto nego u istom lanjskom razdoblju, realni promet u maloprodajnoj trgovini niži je 7,4 posto, broj turističkih noćenja manji je za 15,8 posto, a polugodišnji podaci o prometu kažu da je prevezeno 13,6 posto putnika i 12,1 posto robe manje nego u prvoj polovici prošle godine. Deficit robne razmjene s inozemstvom manji je u prvom polugodištu za jednu petinu nego lani, no nepovoljno je što iza toga stoji niža razina vanjskotrgovinskog poslovanja, uz zamjetnije smanjenje uvoza.
Kolovoz je bio prvi ovogodišnji mjesec u kojemu su prihodi državnog proračuna ostvareni u većem iznosu od rashoda. Računajući s prihodima od prodaje dijela Hrvatskih telekomunikacija, proračunski manjak na kraju ove godine vjerojatno neće prelaziti 1 posto bruto domaćeg proizvoda. Uravnoteženost proračuna nedvojbeno olakšava i monetarnoj politici ostvarivanje njenih temeljnih zadaća. No, u raspravi je naglašeno da održavanje stabilnosti na srednji rok neće biti moguće ukoliko ne dođe do promjena u rastućim trendovima javne potrošnje i plaća koje nemaju pokrića u proizvodnji i produktivnosti. Članovi Savjeta HNB smatraju da bi što veći dio prihoda od privatizacije trebalo iskoristiti za pokretanje i razvoj izvozno konkurentnih proizvoda, čime bi se jačali temelji daljnje stabilnosti, zdravog gospodarskog rasta i veće zaposlenosti.
Savjet HNB na ovoj je sjednici dao i prethodne suglasnosti Kartner Landes- und Hypothekenbank AG iz Klagenfurta za stjecanje više od 10 posto redovnih dionica s pravom glasa Slavonske banke d.d. Osijek, kao i Erste Bank AG iz Beča i Steiermarkische Bank und Sparkassen AG iz Graza za stjecanje više od 10 posto dionioca s pravom glasa u Trgovačkoj banci d.d. Zagreb. Odlučeno je također da se, zbog poslovanja za koje nije ovlašteno niti ih može obavljati prema važećim hrvatskim propisima, briše iz Registra predstavništava inozemnih banaka u Republici Hrvatskoj predstavništvo Kredit Schweizer bank d.o.o. Sarajevo.