Savjet Narodne banke Hrvatske razmotrio je u srijedu pod predsjedanjem guvernera NBH dr. Marka Škreba novčana i gospodarska kretanja, kao i osnovne daljnje zadaće središnje banke u razvijanju stabilnog i učinkovitog bankovnog sustava u Hrvatskoj, te donio više drugih odluka.

Brojni pokazatelji govore o zamjetnom oživljavanju gospodarske aktivnosti. Industrijska proizvodnja na kraju devetomjesečnog razdoblja dosegla je međugodišnju stopu rasta od 5,3 posto, s uzlaznim kretanjem koji najavljuje još povoljniji cjelogodišnji učinak. Graditeljska aktivnost u visokom je rastu po svim uobičajenim pokazateljima. Trgovina na malo pokazuje u devetomjesečnom razdoblju realni porast oko 5,6 posto, promet na veliko i više od toga. Glavna turistička sezona bila je daleko jača nego prethodne godine.

Oživljavanje gospodarstva nije imalo nepovoljnog odraza na stabilnost cijena i tečaja, pa stoga ne iziskuje ni bilo kakve promjene u monetarnoj politici. Cijene na malo bile su prošlog mjeseca za 0,2 posto veće nego prethodnog mjeseca i 3,3 posto veće nego u lanjskom listopadu, a u desetmjesečnom razdoblju bile su za 3,6 posto veće nego u lanjskom usporedivom razdoblju. Tečaj kune i dalje se kreće unutar nevelikog raspona kolebanja. Kamatne stope na plasmane banaka stabilizirale su se na prosječnih oko 14 posto, s tim da i dalje zabrinjava velika razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, a njeno smanjivanje i daljnje snižavanje kamata nije realno očekivati bez jačanja konkurencije i racionalizacije troškova u bankarstvu.

Započeta sanacija bankarstva i jačanje konkurencije doveli su već u 1996. godini do bitnog poboljšanja likvidnosti, solventnosti i opće stabilnosti, pa i do povećane ponude kredita kao i do pada kamatnih stopa. Profitabilnost je u porastu, a udjel nenaplativih zajmova se smanjuje. Unutar takve ukupne slike može se razaznati nekoliko skupina banaka, koje se razlikuju ne samo veličinom ili brzinom rasta, već i kvalitetom poslovanja. Sve veći pritisak tržišnih uvjeta i nadmetanja pojačavat će te razlike. Stoga treba pravodobno zaokružiti pravnu regulativu i ojačati bankovni nadzor, da bi se omogućilo uklanjanje loših banaka s tržišta prije nego što izazovu sustavne poremećaje. Tom cilju valja prilagoditi i način obavještavanja javnosti o financijskom stanju banaka, pri čemu će se koristiti ponajprije važeći standardi Europske unije. Članovi Savjeta suglasni su da je vrijeme za pripremu novog Zakona o bankama i Zakona o NBH, te da bi početni posao trebala obaviti zajednička grupa stručnjaka središnje banke i Ministarstva financija.

Savjet NBH suglasio se s prijedlozima da se za člana uprave Bank Austria Croatia d.d. u Zagrebu imenuje Goran Gazivoda, da član uprave Splitske banke d.d. Split bude Stjepan Kolovrat, te da član uprave Razvojne banke Dalmacija d.o.o. Split postane Marica Prkić.

Na ovoj sjednici Savjet NBH dao je i suglasnost za organiziranje IV Dubrovačke konferencije o zemljama u tranziciji, koja bi se održala od 24. do 26. lipnja sljedeće godine i bavila se temom "Centralnobankarstvo i novčana politika u tranziciji".