Uvođenje kompozitnog indikatora cikličkog sistemskog rizika u Hrvatskoj: mogućnosti i ograničenja

Objavljeno: 8.7.2022.
Publikacija Istraživanja
Broj I-70
Autor Tihana Škrinjarić
Datum Srpanj 2022.
ISSN 1334-0077

Ključne riječi

sistemski rizik, makrobonitetna politika, protuciklički zaštitni sloj kapitala, kompozitni indikatori, ciklički rizici

Sažetak

Makroprudencijalna politika ima važan zadatak pratiti akumulaciju cikličkih sistemskih rizika pomoću širokog raspona indikatora. Odluke o upotrebi instrumenata kojima se nastoji ublažiti procikličnost sustava trebaju se donositi temeljeni na ispravno definiranim i stabilnim indikatorima koji na vrijeme signaliziraju buduća kretanja samog ciklusa. Europski odbor za sistemske rizike u svojoj Preporuci razmatra nekoliko važnih kategorija indikatora praćenja cikličkih rizika, a kako je kreditni jaz kao glavni indikator cikličkih rizika tijekom godina pokazao brojne nedostatke u praksi, u literaturi se razvijaju kompozitni indikatori koji obuhvaćaju širi skup informacija o kretanju cikličkih rizika u ekonomiji. Kako u dosadašnjoj praksi u Hrvatskoj nije postojao takav kompozitni indikator, u ovome istraživanju se razmatra nekoliko popularnih pristupa konstrukcije kompozitnih indikatora cikličkih rizika upravo za slučaj Hrvatske. Kako se radi o nekoliko različitih pristupa koji su trenutno dostupni, ovo istraživanje razmatra njihove karakteristike, prednosti i nedostatke, s posebnim osvrtom na hrvatske podatke. Usporedbom kompozitnog indikatora financijskog ciklusa, ciklograma, indikatora sistemskog cikličkog rizika, kao i dodatnim mogućnostima agregacije podataka u pogledu analize glavnih komponenti i indeksa pregrijavanja, rezultati upućuju da je problematika definiranja adekvatnog indikatora za slučaj Hrvatske zahtjevan zadatak. Razlozi se nalaze u kratkim vremenskim serijama, gdje izostaju karakteristike različitih tipova kriza koje su zahvatile druge zemlje, nestabilnosti pojedinih varijabli relevantnih za praćenje cikličkih rizika, kao i tumačenju rezultata za komunikaciju s javnosti. Na kraju se temeljem diskusije i odabira trenutno najboljeg indikatora razmatraju mogućnosti kalibracije protucikličkog zaštitnog sloja kapitala s obzirom na dobivene rezultate. Doprinos istraživanja se sastoji u sažimanju pregleda različitih pristupa na jednome mjestu, s posebnim fokusom na usporedbu, što se prethodno ne nalazi u literaturi, u prijedlozima unapređenja pojedinih indikatora, i dodatno, što se detaljno analizira mogućnost kalibracije protucikličkog zaštitnog sloja kapitala, što također nedostaje u primjenama.