Ključne riječi

tečaj, proizvodnja, međunarodni mehanizmi širenja kriza, velika ekonomska kriza

Autor uspoređuje utjecaj tečaja na ekonomsku aktivnost tijekom dvaju različitih povijesnih razdoblja: razdoblja nakon velike ekonomske krize i razdoblja druge tranzicijske faze u Srednjoj Europi (1994-1998). Osnovna je pretpostavka da dobrobiti od devalvacije mogu zapravo proizlaziti iz koordinacije međunarodne ekonomske politike. To je važna razlika jer dobrobiti od devalvacije vode prema receptu politike "ako svugdje dođe do devalvacije, svi imaju koristi", dok dobrobiti od koordinacije vode prema mnogo pažljivijem provođenju tečajne politike. Autor utvrđuje da su velike devalvacije/deprecijacije u tranzicijskim zemljama uvijek štetne za rast, a male fluktuacije tečaja podupiru različite scenarije proizvodnje, ovisno o početnim uvjetima i/ili brzini tržišnih reformi (pri čemu drugi čimbenik ovisi o prvome), te o povijesnim okolnostima (primjerice, o članstvu u bivšem Sovjetskom Savezu). Prividne koristi od devalvacije koje su se negdje pojavile možda su jednostavno proizišle iz toga što su mala i otvorena gospodarstva uspješno koordinirala svoje monetarne politike sa svojim glavnim trgovinskim i financijskim partnerima. Mnoge tzv. dobrobiti devalvacije u razdoblju nakon velike ekonomske krize mogu biti pripisane uspješnoj koordinaciji između skandinavskih zemalja i njihova glavnog trgovinskog partnera - Velike Britanije. Uspoređujući dvije vrlo različite povijesne epizode, autor zaključuje da devalvacija nije dobra strategija za pojedinu zemlju i da pristup "ako svugdje dođe do devalvacije, svi imaju koristi" ne može automatski biti utvrđen kao recept politike. Troškovi devalvacije često mogu premašiti koristi koje ona donosi. Rezultati ovog rada idu i dalje od uobičajenog kreda ekonomista da nijedan tečajni režim nije dobar za sve zemlje u svim vremenima. Rezultati upućuju na to da međunarodni mehanizmi širenja kriza, institucionalna obilježja međunarodnih tržišta kapitala i pitanja vezana za koordinaciju međunarodne ekonomske politike imaju ključnu važnost pri određivanju učinka devalvacije.