U tablicama od D1 do D12 svi podaci o potraživanjima i obvezama odnose se na stanje na kraju razdoblja, a u tablicama D1 i D5 i na mjesečne neto transakcije. U tablicama u kojima se statistički podaci iskazuju prema institucionalnim sektorima sektor kućanstava uključuje i neprofitne institucije koje služe kućanstvima. Vrijednost transakcija tijekom izvještajnog razdoblja izračunava se kao razlika između stanja financijskih pozicija na kraju razdoblja (tekućega i prethodnog mjeseca) prilagođenih za kretanje tečaja, revaluacije i reklasifikacije. Revaluacije obuhvaćaju otpise kredita i cjenovne prilagodbe vrijednosnih papira. Reklasifikacije obuhvaćaju promjene u stanjima bilanca nastale zbog promjena u sastavu i strukturi populacije monetarnih financijskih institucija (npr. nestanka izvještajne jedinice iz izvještajne populacije zbog likvidacije ili stečaja), promjena u klasifikaciji financijskih instrumenata ili promjena u statističkim definicijama.
Devizne stavke iskazuju se u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na kraju razdoblja. U tablicama u kojima postoji podjela na kunske i devizne stavke do (uključujući) svibnja 2006. stavke u kunama s valutnom klauzulom bile su uključene u kunske stavke, a od lipnja 2006. stavke u kunama s valutnom klauzulom uključene su u devizne stavke. Sve se stavke iskazuju na bruto načelu (tj. prije umanjenja za iznose ispravaka vrijednosti).
Tablica B2 Broj drugih monetarnih financijskih institucija obuhvaćenih monetarnom statistikom i njihova klasifikacija prema veličini bilančne aktive
U tablici se iskazuje ukupan broj kreditnih institucija i novčanih fondova, koji mjesečno izvješćuju Hrvatsku narodnu banku i čije je poslovanje prikazano u Konsolidiranoj bilanci drugih monetarnih financijskih institucija.
Do veljače 2005. monetarnom statistikom obuhvaćene su i institucije koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije. Do studenoga 2010. monetarnom statistikom obuhvaćene su i institucije u likvidaciji.
U tablici se također iskazuje klasifikacija kreditnih institucija i novčanih fondova prema veličini bilančne aktive.
Tablica D1 Konsolidirana bilanca drugih monetarnih financijskih institucija
U konsolidiranu bilancu drugih monetarnih financijskih institucija uključeni su podaci o potraživanjima i obvezama drugih monetarnih financijskih institucija (kreditnih institucija i novčanih fondova).
U ožujku 2013. provedena je revizija svih stavki od srpnja 1999. nadalje tako da su podacima, osim Hrvatske narodne banke, banaka i štednih banaka, obuhvaćene i stambene štedionice. U veljači 2015. provedena je revizija svih podataka tako da su od prosinca 2010. podaci usklađeni sa statističkim standardom ESA 2010, izmijenjen je metodološki tretman kunskih pozicija s valutnom klauzulom, a od prosinca 2011. proširen je obuhvat drugih monetarnih financijskih institucija zbog uključivanja novčanih fondova. Pričuve kreditnih institucija kod središnje banke jesu kunske i devizne. Kunske pričuve jesu novčana sredstva kreditnih institucija u blagajnama i kunska novčana sredstva kreditnih institucija na računima kod središnje banke. Devizne pričuve jesu devizna novčana sredstva na deviznim računima Hrvatske narodne banke.
Inozemna aktiva jesu sljedeći oblici deviznih i kunskih potraživanja od stranih fizičkih i pravnih osoba: strani efektivni novac u blagajnama, sredstva na tekućim računima i oročeni depoziti kod inozemnih banaka (uključujući loro akreditive i ostala pokrića), vrijednosni papiri, krediti i dionice.
Potraživanja od središnje države jesu sljedeći oblici kunskih i deviznih potraživanja: vrijednosni papiri i krediti.
Potraživanja od ostalih domaćih sektora obuhvaćaju sljedeće oblike kunskih i deviznih potraživanja: instrumenti tržišta novca, obveznice, krediti i dionice. Ostali domaći sektori obuhvaćaju lokalnu državu, nefinancijska društva i kućanstva.
Do studenoga 2010. potraživanja od ostalih bankarskih institucija i nebankarskih financijskih institucija obuhvaćaju iste oblike kunskih i deviznih potraživanja, s tim da potraživanja od ostalih bankarskih institucija obuhvaćaju još i depozite. Od prosinca 2010. potraživanja od investicijskih fondova osim novčanih, od ostalih financijskih posrednika, od pomoćnih financijskih institucija i od osiguravajućih društava i mirovinskih fondova obuhvaćaju iste oblike kunskih i deviznih potraživanja.
Do studenoga 2010. stavke Depozitni novac, Štedni i oročeni depoziti, Devizni depoziti te Obveznice i instrumenti tržišta novca obuhvaćaju obveze kreditnih institucija prema ostalim domaćim sektorima, ostalim bankarskim institucijama te nebankarskim financijskim institucijama. Od prosinca 2010. ove stavke obuhvaćaju obveze kreditnih institucija prema ostalim domaćim sektorima, investicijskim fondovima osim novčanih fondova, drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim institucijama i osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima.
Depozitni novac uključuje novčana sredstva na transakcijskim računima te obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja, a umanjuje se za novčana sredstva u platnom prometu (odnosno za čekove u blagajnama kreditnih institucija i čekove poslane na naplatu).
Štedni i oročeni depoziti jesu kunski štedni depoziti po viđenju te kunski oročeni depoziti, kunski depoziti s otkaznim rokom.
Devizni depoziti su devizni depoziti po viđenju, devizni oročeni depoziti i devizni depoziti s otkaznim rokom.
Obveznice i instrumenti tržišta novca jesu neto obveze kreditnih institucija po izdanim vrijednosnim papirima i primljeni krediti. Izdani podređeni i hibridni instrumenti koje su upisali inozemni investitori nisu obuhvaćeni ovom stavkom.
Izdani udjeli novčanih fondova jesu preostala potraživanja prema aktivi institucionalnih jedinica koje su izdale udjele ili jedinice.
Inozemna pasiva obuhvaća sljedeće oblike deviznih i kunskih obveza prema stranim fizičkim i pravnim osobama: transakcijske račune, štedne depozite (uključujući loro akreditive i ostala pokrića), oročene depozite, primljene kredite i dospjele obveze. U sklopu primljenih kredita iskazuju se i izdani podređeni i hibridni instrumenti koje su upisali inozemni investitori.
Depoziti središnje države jesu svi oblici kunskih i deviznih obveza (osim ograničenih i blokiranih depozita) kreditnih institucija prema središnjoj državi.
Krediti primljeni od središnje banke jesu krediti primljeni od Hrvatske narodne banke i depoziti Hrvatske narodne banke kod kreditnih institucija, pri čemu se kao krediti tretiraju i poslovi reotkupa vrijednosnih papira.
Do studenoga 2010. Ograničeni i blokirani depoziti obuhvaćaju sljedeće obveze banaka: kunski i devizni ograničeni depoziti ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih institucija, nebankarskih financijskih institucija, središnje države te stranih pravnih i fizičkih osoba i blokirani devizni depoziti stanovništva regulirani Zakonom o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske.
Od prosinca 2010. Ograničeni i blokirani depoziti obuhvaćaju sljedeće obveze kreditnih institucija: kunski i devizni ograničeni depoziti ostalih domaćih sektora, investicijskih fondova osim novčanih, ostalih financijskih posrednika, pomoćnih financijskih institucija i osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, središnje države te stranih pravnih i fizičkih osoba i blokirani devizni depoziti stanovništva regulirani Zakonom o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske.
Kapitalski računi jesu dionički kapital, zadržana dobit (gubitak), dobit (gubitak) prethodne godine, dobit (gubitak) tekuće godine, zakonske rezerve, statutarne i ostale kapitalne rezerve, rezerve za opće bankovne rizike, odgođeni porez u kapitalu, dividende isplaćene tijekom tekuće godine, revalorizacijske rezerve, posebne rezerve za identificirane gubitke na skupnoj i pojedinačnoj osnovi po izvanbilančnim stavkama, ispravci vrijednosti i posebne rezerve za identificirane gubitke na skupnoj osnovi.
Ostalo (neto) jesu neraspoređeni računi pasive umanjeni za neraspoređene račune aktive, uključujući fer vrijednost izvedenih financijskih instrumenata.
Tablica D2 Inozemna aktiva drugih monetarnih financijskih institucija
U tablici se iskazuju potraživanja drugih monetarnih financijskih institucija od stranih fizičkih i pravnih osoba.
Inozemna aktiva kreditnih institucija obuhvaća deviznu inozemnu aktivu i kunsku inozemnu aktivu. I u sklopu devizne i u sklopu kunske inozemne aktive posebno su prikazana potraživanja od stranih financijskih institucija i potraživanja od stranih nefinancijskih institucija (ukupno i po financijskim instrumentima).
Tablica D3 Potraživanja drugih monetarnih financijskih institucija od središnje države i fondova socijalne sigurnosti
U tablici se iskazuju kunska i devizna potraživanja drugih monetarnih financijskih institucija od središnje države i fondova socijalne sigurnosti. U kunskim potraživanjima od središnje države stavka Vrijednosni papiri obuhvaća i Obveznice za blokiranu deviznu štednju građana izdane na temelju Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske.
Tablica D3a Devizna potraživanja i kunska potraživanja s valutnom klauzulom drugih monetarnih financijskih institucija od središnje države i fondova socijalne sigurnosti
U tablici se iskazuje razrada stavke Devizna potraživanja iz Tablice D3, tako što se posebno iskazuju devizna potraživanja i potraživanja s valutnom klauzulom.
Tablica D4 Potraživanja drugih monetarnih financijskih institucija od ostalih domaćih sektora
U tablici se iskazuju kunska i devizna potraživanja drugih monetarnih financijskih institucija od ostalih domaćih sektora, klasificirana prema financijskim instrumentima: instrumenti tržišta novca, obveznice, krediti i dionice.
Faktoring i forfaiting od siječnja 2004. do studenoga 2010. u cijelosti su uključeni u instrumente tržišta novca. Od prosinca 2010. faktoring i forfaiting koje izvještajne institucije prikazuju u portfelju kredita i potraživanja uključeni su u kredite. Faktoring i forfaiting u svim ostalim portfeljima prikazuju se u instrumentima tržišta novca (izvornog dospijeća do i uključujući godinu dana), odnosno u obveznicama (izvornog dospijeća preko godine dana). Od siječnja 2018. faktoring i forfaiting u cijelosti su uključeni u kredite.
Tablica D4a Devizna potraživanja i kunska potraživanja s valutnom klauzulom drugih monetarnih financijskih institucija od ostalih domaćih sektora
U tablici se iskazuje razrada stavke Devizna potraživanja iz Tablice D4, tako što se posebno iskazuju devizna potraživanja i potraživanja s valutnom klauzulom.
Tablica D5 Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija po institucionalnim sektorima
U tablici se iskazuju podaci o kunskim i deviznim kreditima kreditnih institucija domaćim sektorima, pri čemu krediti obuhvaćaju i akceptne kredite, financijski najam (leasing), izvršena plaćanja na osnovi garancija i drugih jamstava i kupljena potraživanja, a do prosinca 2003. i faktoring i forfaiting. Od prosinca 2010. krediti obuhvaćaju sljedeće vrste kredita: prekonoćni krediti, krediti za izvršena plaćanja s osnove garancija i drugih jamstava, obratni repo krediti, udjeli u sindiciranim kreditima, financijski najam, potrošački krediti, krediti za obrazovanje, stambeni krediti, hipotekarni krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama, prekoračenja po transakcijskim računima, maržni krediti, lombardni krediti, krediti za obrtna sredstva, krediti za građevinarstvo, krediti za poljoprivredu, krediti za turizam, krediti za investicije, krediti za financiranje izvoza, gotovinski nenamjenski krediti, faktoring i forfaiting u portfelju kredita (od siječnja 2018. faktoring i forfaiting u cijelosti su uključeni u kredite) i potraživanja te ostali krediti.
Tablica D5a Distribucija deviznih kredita i kunskih kredita s valutnom klauzulom drugih monetarnih financijskih institucija po institucionalnim sektorima
U tablici se iskazuje razrada stavke Devizni krediti iz Tablice D5, tako što se posebno iskazuju devizni krediti i krediti s valutnom klauzulom.
Tablica D5b Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija po institucionalnim sektorima i prema izvornom dospijeću
U tablici se iskazuje razrada stavki Kunski krediti i Devizni krediti iz Tablice D5, tako što se posebno iskazuju krediti prema institucionalnim sektorima i izvornom dospijeću, s podjelom do jedne godine, od jedne godine do pet godina i više od pet godina.
Tablica D5c Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija kućanstvima prema namjeni i valutnoj strukturi
U tablici se iskazuje razrada kunskih i deviznih kredita sektoru kućanstava iz Tablice D5 prema namjeni, tako što se posebno iskazuju krediti bez valutne klauzule, krediti s valutnom klauzulom i devizni krediti. U sklopu kredita s valutnom klauzulom kao stavke “Od toga” iskazuju se krediti indeksirani uz valute eura odnosno švicarskog franka.
Tablica D5d Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija nefinancijskim društvima prema namjeni i valutnoj strukturi
U tablici se iskazuje razrada kunskih i deviznih kredita nefinancijskim društvima iz Tablice D5 prema namjeni, tako što se posebno iskazuju krediti bez valutne klauzule, krediti s valutnom klauzulom i devizni krediti. U sklopu kredita s valutnom klauzulom kao stavke “Od toga” iskazuju se krediti indeksirani uz valute eura odnosno švicarskog franka.
Tablica D5e Distribucija kredita drugih monetarnih financijskih institucija nefinancijskim društvima prema veličini nefinancijskog društva
U tablici se iskazuje razrada kredita nefinancijskim društvima iz tablice D5 prema veličini nefinancijskog društva. Zasebno se iskazuju mikro, mala, srednja i velika nefinancijska društva. U sklopu mikro, malih, srednjih i velikih nefinancijskih društava iskazuju se krediti za obrtna sredstva, krediti za investicije i ostali krediti s razradom na kunske i devizne kredite te na kratkoročne i dugoročne kredite prema izvornom dospijeću.
Razvrstavanje nefinancijskih društava prema veličini temelji se na članku 5. Zakona o računovodstvu (NN, br. 78/2015.) i Direktivi 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća. Za izračun veličine nefinancijskog društva uzimaju se posljednji dostupni podaci iz godišnjih financijskih izvještaja (GFI-POD izvještaji) koje su nefinancijska društva dužna redovito dostavljati Financijskoj agenciji. Pokazatelji na osnovi kojih se razvrstavaju nefinancijska društva jesu: iznos ukupne aktive, iznos prihoda i prosječan broj zaposlenika tijekom poslovne godine.
Za sve subjekte koji su predali GFI-POD izvještaj za najmanje jedno izvještajno razdoblje navedeno u tablici dodijelit će se njihova veličina koja je procijenjena pomoću određenog algoritma. Subjekti koji nisu predali godišnje financijske izvještaje ni za jedno izvještajno razdoblje iskazuju se u kategoriji Nerazvrstano.
Podaci u tablici revidiraju se jednom godišnje nakon prikupljenih godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu.
Tablica D6 Depozitni novac kod drugih monetarnih financijskih institucija
U tablici se iskazuje depozitni novac kod kreditnih institucija, klasificiran prema domaćim institucionalnim sektorima.
Do studenoga 2010. depozitni novac je zbroj novčanih sredstava na transakcijskim računima ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih institucija te nebankarskih financijskih institucija umanjen za novčana sredstva u platnom prometu (odnosno za čekove u blagajnama kreditnih institucija i čekove poslane na naplatu). Od prosinca 2010. depozitni novac je zbroj novčanih sredstava na transakcijskim računima ostalih domaćih sektora, investicijskih fondova osim novčanih fondova, ostalih financijskih posrednika, pomoćnih financijskih institucija i osiguravajućih društava i mirovinskih fondova, umanjen za novčana sredstva u platnom prometu (odnosno za čekove u blagajnama kreditnih institucija i čekove poslane na naplatu). Obveze kreditnih institucija po izdanim kunskim instrumentima plaćanja uključene su u sektor kućanstava.
Tablica D7 Kunski depoziti kod drugih monetarnih financijskih institucija
Do studenoga 2010. u tablici se iskazuju kunski štedni i oročeni depoziti ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih institucija te nebankarskih financijskih institucija. Od prosinca 2010. u tablici se iskazuju kunski štedni i oročeni depoziti ostalih domaćih sektora, investicijskih fondova osim novčanih fondova, ostalih financijskih posrednika, pomoćnih financijskih institucija i osiguravajućih društava i mirovinskih fondova.
Tablica D8 Devizni depoziti kod drugih monetarnih financijskih institucija
Do studenoga 2010. u tablici se iskazuju devizni štedni i oročeni depoziti ostalih domaćih sektora, ostalih bankarskih institucija te nebankarskih financijskih institucija. Od prosinca 2010. u tablici se iskazuju devizni štedni i oročeni depoziti ostalih domaćih sektora, investicijskih fondova osim novčanih fondova, ostalih financijskih posrednika, pomoćnih financijskih institucija i osiguravajućih društava i mirovinskih fondova.
Devizni štedni depoziti jesu svi devizni depoziti po viđenju i izdani devizni instrumenti plaćanja, a devizni oročeni depoziti obuhvaćaju i devizne depozite s otkaznim rokom.
Tablica D8a Valutna struktura oročenih depozita kućanstava i nefinancijskih društava
U tablici se iskazuje razrada stavke Oročeni depoziti kućanstava i Nefinancijska društva iz tablice D7 i D8, tako što se posebno iskazuju kunski depoziti bez valutne klauzule, kunski depoziti s valutnom klauzulom i devizni depoziti. U sklopu depozita s valutnom klauzulom i deviznih depozita zasebno se iskazuju valute eura odnosno američkog dolara te ukupno ostale valute.
Tablica D8b Ročna struktura oročenih depozita po sektorima
U tablici se iskazuje razrada stavke Oročeni depoziti iz tablice D7 i D8, tako što se posebno iskazuju oročeni depoziti prema sektorima, s podjelom prema izvornom dospijeću do jedne godine, od jedne do dvije godine i više od dvije godine.
Tablica D9 Obveznice i instrumenti tržišta novca
U tablici se iskazuju neto obveze kreditnih institucija na osnovi izdanih vrijednosnih papira i krediti primljeni od ostalih domaćih sektora, do studenoga 2010. prema ostalim bankarskim institucijama te nebankarskim financijskim institucijama, a od prosinca 2010. prema ostalim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim institucijama i osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima.
Instrumenti tržišta novca (neto) do studenoga 2010. obuhvaćaju neto obveze kreditnih institucija na osnovi izdanih blagajničkih zapisa, izdanih mjenica, akceptiranih mjenica i ostalih izdanih vrijednosnih papira, a od prosinca 2010. obuhvaćaju neto obveze na osnovi izdanih komercijalnih zapisa i neprenosivih instrumenata (dužničkih vrijednosnih papira).
Obveznice (neto) obuhvaćaju neto obveze kreditnih institucija na osnovi izdanih kunskih i deviznih obveznica te izdanih podređenih i hibridnih instrumenata, osim onih koje su upisali inozemni investitori.
Primljeni krediti iskazani su ukupno i klasificirani prema institucionalnim sektorima.
Tablica D10 Inozemna pasiva drugih monetarnih financijskih institucija
U tablici se iskazuju ukupne devizne i kunske obveze drugih monetarnih financijskih institucija prema stranim fizičkim i pravnim osobama, osim ograničenih kunskih i deviznih depozita stranih fizičkih i pravnih osoba.
Inozemna pasiva drugih monetarnih financijskih institucija obuhvaća deviznu i kunsku inozemnu pasivu. I u sklopu devizne i u sklopu kunske inozemne pasive posebno su prikazane obveze prema stranim financijskim institucijama i obveze prema stranim nefinancijskim institucijama (ukupno i po financijskim instrumentima). Stavke Depozitni novac i Štedni depoziti obuhvaćaju transakcijske račune i štedne depozite.
Počevši od ožujka 2013. provedena je revizija stavke Krediti tako što su iz nje isključeni podaci koji se odnose na podređene i hibridne instrumente. U skladu s time provedena je reklasifikacija stavke Od toga: Podređeni i hibridni instrumenti tako što je do ožujka 2013. ta stavka bila iskazivana u sklopu stavke Krediti. Nakon toga iskazuje se kao zasebna stavka i obuhvaća sve instrumente na strani pasive koji imaju značajku podređenoga ili hibridnog instrumenta.
Tablica D11 Depoziti središnje države i fondova socijalne sigurnosti kod drugih monetarnih financijskih institucija
U tablici se iskazuju ukupne kunske i devizne obveze kreditnih institucija prema središnjoj državi, osim ograničenih (kunskih i deviznih) depozita središnje države kod kreditnih institucija.
U tablici su odvojeno iskazani kunski i devizni depoziti središnje države i fondova socijalne sigurnosti. Kunski depoziti obuhvaćaju depozitni novac, štedne depozite, oročene depozite i depozite s otkaznim rokom te kredite primljene od središnje države. Devizni depoziti obuhvaćaju štedne depozite, oročene depozite i depozite s otkaznim rokom.
Tablica D12 Ograničeni i blokirani depoziti kod drugih monetarnih financijskih institucija
U tablici se iskazuju ograničeni depoziti (kunski i devizni) i blokirani depoziti kućanstava.
Blokirani devizni depoziti uključuju devizne depozite kućanstava regulirane Zakonom o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske.