Tekuća gospodarska kretanja su pozitivno iznenadila krajem prošle i počekom ove godine, iako pandemija korona virusa još uvijek nije završila. U takvim uvjetima te uz pretpostavku da će turistička sezona biti bolja od lanjske, realni BDP bi se u cijeloj 2021. mogao povećati za 6,8% odnosno za oko jedan postotni bod više nego što je bilo projicirano u travnju, navodi se u redovnoj publikaciji HNB-a Makroekonomska kretanja i prognoze broj 10. Oporavak gospodarske aktivnosti tako bi se ubrzao i dodatno prebacio težište iz naredne u ovu godinu pa se i povratak na pred-pandemijsku razinu može očekivati početkom naredne godine. Snažnijem rastu osobne potrošnje u ovoj bi godini trebao pridonijeti nastavak ublažavanja ograničenja za pružanje određenih usluga radi suzbijanja pandemije te rast zaposlenosti i plaća koji će potaknuti poboljšanje potrošačkog optimizma i snažnije zaduživanje stanovništva. Snažniji rast bruto investicija u fiksni kapital bi naročito moglo potaknuti intenziviranje radova na obnovi potresom pogođenih područja te povoljna pozicija u ciklusu povlačenja sredstava iz fondova EU-a, kao i korištenje sredstava iz instrumenta oporavka EU-a. Neizvjesnost koju donosi pandemija će biti prisutna i u budućnosti, prije svega zbog još uvijek niskog stupnja procijepljenosti, mogućnosti širenja novih sojeva virusa i eventualnog slabljenja učinkovitosti raspoloživih cjepiva u tom slučaju, pa su rizici uz gospodarski rast i dalje naglašeni i uglavnom negativno usmjereni. U 2021. se očekuje ubrzavanje prosječne godišnje stope inflacije potrošačkih cijena na 1,7%, što bi uvelike trebalo biti rezultat zadržavanja cijena energije (poglavito naftnih derivata) na visokoj razini dostignutoj u prvoj polovini godine. Inflacija bi se nakon toga mogla blago usporiti, uz pretpostavku da se cijene energije i sirovina neće dodatno povećavati. Tijekom prve polovine 2021. godine HNB je nastavio provoditi izrazito ekspanzivnu monetarnu politiku, održavajući stabilnost tečaja kune prema euru i osiguravajući povoljne domaće uvjete financiranja. Slobodna novčana sredstva banaka tako su u lipnju dosegnula dosad najvišu razinu od 72 milijarde kuna, što je pogodovalo smanjenju troškova financiranja i zadržavanju većine kamatnih stopa na dosada najnižim razinama, sličnima onima prije izbijanja pandemije.