Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici informiran o tekućim gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj. Članovi Savjeta raspravljali su o financijskim rizicima i bankarskom sustavu te su donijeli nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.

Rizici u financijskom sustavu Republike Hrvatske u prvoj polovini 2023. nisu se znatnije promijenili te je izloženost sistemskim neravnotežama ostala na umjerenoj razini. Uz pooštrenu geopolitičku situaciju, osnovni rizici za financijsku stabilnost jesu usporavanje gospodarstva u Hrvatskoj i europodručju te ustrajna temeljna inflacija, koja bi iziskivala zadržavanje monetarne politike u restriktivnom području u dužem razdoblju. Rastu kamatnog rizika ponajprije su izloženi potrošači s dugoročnim kreditima s promjenjivom kamatnom stopom. Taj rizik kratkoročno ublažavaju rasprostranjenost Nacionalne referentne stope (NRS) kao referentnog parametra i zakonsko ograničenje varijabilnih kamatnih stopa te aktivnosti koje potrošači sami poduzimaju kako bi se zaštitili.

Cijene stambenih nekretnina nastavile su rasti, dok se broj transakcija smanjio, što uz pogoršanje uvjeta financiranja može potaknuti preokret ciklusa na tržištu stambenih nekretnina, posebice ako gospodarska aktivnost znatnije oslabi. Iako bi takav nepovoljan scenarij mogao povećati kreditni rizik i smanjiti vrijednost instrumenata osiguranja u bilancama banaka, bankarski se sustav ocjenjuje otpornim na takve rizike zahvaljujući visokoj kapitaliziranosti i likvidnosti te rastu profitabilnosti. Imajući na umu povišene cikličke rizike, ponajviše u obliku snažnog rasta bankovnih kredita nefinancijskom privatnom sektoru te rasta cijena stambenih nekretnina, HNB je dodatno podigao stopu protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, čime pridonosi jačanju otpornosti banaka.

Nakon šest godina rasta ukupna imovina bankovnog sustava u prvom se tromjesečju 2023. godine smanjila za 5,2% u odnosu na prethodno tromjesečje (u odnosu na 31. prosinca 2022.) i iznosila je 72 mlrd. eura. Najviše su se smanjili ključni izvori financiranja – depoziti kućanstava, čije se smanjenje povezuje s ulaganjem u narodne obveznice,  i depoziti nefinancijskih društava.

Kvaliteta kredita mjerena udjelom NPL-ova blago se pogoršala. Premda se iznos NPL-ova nastavio smanjivati, njihov udio povećao se s 3,0% na 3,2%, zbog utjecaja smanjenja novčanih sredstava na pad osnovice. No, blago pozitivno kretanje vidljivo je kod kredita u Fazi 2., koji se smanjuju i u apsolutnom iznosu, i kao udio u ukupnim kreditima (s 14,2% na 13,1%).

Neznatan pad stope ukupnoga kapitala s 24,8% na 23,6% rezultat je smanjenja regulatornoga kapitala primarno zbog isplata dividendi.

Savjet HNB-a dao je suglasnost Nadzornom odboru Agram banke d.d. da Veselko Čepo obavlja funkciju člana uprave te banke i Nadzornom odboru Kentbank d.d. da Hasan Ecesoy obavlja funkciju predsjednika uprave te banke te suglasnost Nadzornom odboru Samoborske banke d.d. da Verica Ljubičić obavlja funkciju članice uprave te banke.