Razumjeti rizike, ali ne ugušiti inovaciju

Objavljeno: 29.10.2019.
Razumjeti rizike, ali ne ugušiti inovaciju

Regulatori financijskih institucija moraju pratiti nastanak fintech kompanija, razumjeti njihove poslovne modele i rizike s kojima su povezane, pomoći fintech kompanijama da shvate i poštuju zakonski okvir u kojemu djeluju te im olakšati izlazak na tržište, istaknula je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, na konferenciji "Zagreb financijsko središte – Novi bankarski trendovi i fintech" u organizaciji Poslovnog dnevnika održanoj 29. listopada 2019. u Zagrebu.

Fintech kompanije ulažu sve veće iznose, konkuriraju bankama, ali i suradnjom s bankama postaju dio tradicionalnih bankovnih sustava, rekla je zamjenica guvernera.

Financijske inovacije imaju znatne pozitivne učinke na financijski sustav – one ga mogu učiniti troškovno efikasnijim, fleksibilnijim, agilnijim i povećati zadovoljstvo klijenata pri korištenju financijskih usluga. Također, fintech može pridonijeti porastu financijske uključenosti, poduprijeti razvoj ekonomije dijeljenja i smanjiti asimetričnost glede informiranosti sudionika na financijskim tržištima. Uz nesumnjive dobrobiti, fintech je povezan i s brojnim rizicima – od rizika prevare i dovođenja klijenata u zabludu, preko rizika zloporabe podataka i narušavanja privatnosti, do nepoštenoga konkuriranja licenciranim i reguliranim subjektima i narušavanja odluka gospodarskih subjekata o štednji i investicijama, pa i ugrožavanja monetarne i financijske stabilnosti.

Kao posebnu temu zamjenica guvernera izdvojila je digitalnu valutu središnjih banaka. Naime, središnje banke sve ozbiljnije razmišljaju o izdavanju vlastite digitalne valute te teorijski razmatraju moguće značajke takve digitalne valute u odnosu na njezinu dostupnost, tehnologiju i remuneraciju, a neke središnje banke prešle su u fazu prototipa i mogle bi početi izdavati digitalni novac u nekom srednjem roku, primjerice švedska središnja banka.

Digitalni novac središnje banke bio bi dodatni kanal provođenja monetarne politike jer uklanja ograničenje kamatne stope koje je određeno postojanjem gotovine u fizičkom obliku. S druge strane, prelazak transakcijskog novca iz bankovnog sustava u središnje banke doveo bi do disintermedijacije preko poslovnih banaka, daljnjeg pada njihove profitabilnosti zbog smanjivanja nekamatnih prihoda, potencijalnoga naglog povlačenja depozita iz poslovnih banaka u središnju banku u slučaju panike kao i do rasta pasive bilance središnje banke te otvaranja nimalo trivijalnog pitanja čime uravnotežiti bilancu središnje banke na aktivnoj strani.

U tisućljetnoj monetarnoj povijesti tehnologija novca često se mijenjala, ali je, nasuprot tome, novac oduvijek bio javno dobro s funkcijama mjere vrijednosti, sredstva razmjene i zalihe bogatstva. Otkad postoje središnje banke, ta "arhitektura" upotpunjena je dvoslojnim bankovnim sustavom sastavljenim od poslovnih banaka i središnje banke. Dosad je takav sustav odgovarao izazovima kao što su moralni hazard, ročna transformacija depozita, asimetrične informacije i povjerenje u novac i u bankovni sustav. No, postavlja se i pitanje, zaključila je izlaganje zamjenica guvernera, jesu li dvoslojni bankovni sustav i monopolističko izdavanje novca jedini mogući odgovor na potrebu kompleksnih društava za novcem, bez obzira na to plaćamo li zlatnikom, plastikom, mobilno ili virtualno, ili su samo jedno od mogućih rješenja.

Pretraživanje novosti