Hrvatska narodna banaka pozdravlja donošenje Programa gospodarskog oporavka. Ovaj Program predstavlja značajan korak prema formuliranju cjelovite koncepcije ekonomske politike usmjerene na obnovu rasta hrvatskog gospodarstva.
Globalna kriza dovela je na površinu strukturne slabosti hrvatskog gospodarstva. Te slabosti su prije svega visoki nivo inozemnog duga, kao rezultat visokih deficita u tekućem računu odnosa s inozemstvom. Ovi problemi hrvatskog gospodarstva rezultat su dosadašnjeg modela rasta temeljenog na brzom rastu domaće potrošnje, koji je iscrpio svoje mogućnosti, a njegovo nastavljanje u novom okruženju postaje i kratkoročno neodrživo.
Brz izlazak iz krize i oživljavanje gospodarske aktivnosti nemogući su na obrascima koji su doveli do spomenutih deficita. Održiv rast moguć je samo ukoliko je u daleko većoj mjeri zasnovan na izvozu roba i usluga. Za takvu su orijentaciju potrebne odlučne strukturne reforme, porezne promjene i smanjenje fiskalnog opterećenja, kao i sve druge mjere koje stvaraju uvjete za niže jedinične troškove rada i veću konkurentnost hrvatskih proizvoda na međunarodnom tržištu.
Program Vlade ispravno ukazuje na mnoge strukturne probleme hrvatskog gospodarstva, kao što su ovisnost značajnog dijela ekonomije o subvencijama i javnim nabavkama, nedovršeni proces privatizacije, loše upravljanje državnim vlasništvom, niska stopa aktivnosti radne snage, te nepovoljna investicijska klima, kao i na rizike koji bi mogli proisteći iz daljnjeg pogoršanja javnih financija te rasta nezaposlenosti.
Kao što je predviđeno i u samom dokumentu, vrlo je važno da se predložene mjere što prije detaljno razrade i potom, bez odgode, počnu primjenjivati. Načelno je moguće reći da sve mjere koje idu ka fiskalnom rasterećenju su mjere u pravom smjeru. Smanjenje poreznog tereta, naročito direktnih poreza, treba imati značajnu ulogu u poboljšanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i izvoznih rezultata. S tim u vezi, HNB smatra da bi za uspjeh programa bilo poželjno da Vlada provede predloženo smanjenje poreznog tereta i rashoda za 3 postotna boda BDP-a i znatno prije 2020. godine. To je, naime, nužno za brzu promjenu gospodarskih trendova i oporavak gospodarstva. U pogledu mjera koje su spomenute u ovom Programu, te koje Vlada namjerava primijeniti vrlo brzo, bilo bi korisno da ih se što prije precizira i procijeni njihov neto efekt na proračun i potrebu financiranja javnog sektora, posebice u okviru proračuna za 2010. godinu.
Sa svoje strane HNB će nastaviti monetarnu politiku u okviru usvojene projekcije za 2010. godinu, kako bi, kao i do sada, osiguravao preduvjete za stabilnu i konzistentnu makroekonomsku politiku, koja predstavlja čvrst okvir za provođenje fiskalnih i strukturnih reformi.