Miljana Valdec i Mario Bambulović
Na 26. ekonomskoj radionici održanoj 13. rujna u Hrvatskoj narodnoj banci predstavljen je rad "Determinants of Credit Cycle – Case of Croatia", autora Marija Bambulovića i Miljane Valdec iz Direkcije za financijsku stabilnost, predstavljen i na ovogodišnjoj Dubrovačkoj konferenciji u okviru 13. Seminara mladih ekonomista. Cilj je bio proučiti kreditni ciklus u Hrvatskoj, kretanje u prošlosti te kako možemo utjecati na njega iz perspektive regulatora, rekla je Valdec. Autori su napomenuli da se literatura u ovom području može općenito podijeliti u tri grupe. Prva se bavi koristima koje kreditni ciklus donosi za određenu ekonomiju, druga rizicima koje pretjerani kreditni rast može imati za financijsku stabilnost i posljedično za ekonomiju, a treća fundamentalnim odrednicama kreditnog rasta i ciklusa. U treću se grupu može svrstati i ovo istraživanje. Autori su napomenuli da je Hrvatska narodna banka jedna od rijetkih središnjih banaka koja već dvadesetak godina aktivno provodi mjere makroprudencijalne politike i na taj način djeluje na ublažavanje kreditnog rasta te očuvanje financijske stabilnosti. To je ujedno bio i jedan od dodatnih motiva koji je autore potaknuo da u svoj model uključe i pitanje je li makroprudencijalna politika utjecala na kreditni ciklus i kako je do toga došlo.
Autori su posebno izdvojili kratku priču o razvoju kreditnog tržišta u Hrvatskoj tijekom godina. Opisali su da je u vrijeme kreditne ekspanzije u razdoblju od 2003. do 2008. HNB poduzeo raznolike regulatorne mjere zbog kojih je financijski sustav ostao otporan na učinke prelijevanja financijske krize. Međutim, međunarodna se financijska kriza prelila na realni ekonomski sektor i kao rezultat toga imali smo jednu od najdužih recesija u Europi. Autorima je posebno bila zanimljiva činjenica da je u Hrvatskoj kreditni rast i osam godina nakon izbijanja krize i nadalje bio potisnut.
Autori su jednostavnim modelom panel-regresije na razini kreditnih institucija u Hrvatskoj opisali koje su to fundamentalne odrednice utjecale na kretanje kreditnog rasta tijekom razdoblja od 1999. do 2017. Dodatno su u svojoj analizi promatrali razdoblje prije i poslije krize te banke u stranom i domaćem vlasništvu. Rezultati ovoga istraživačkog rada pokazuju da realna kretanja u gospodarstvu imaju utjecaj i na kretanje kredita privatnom sektoru, na što upućuju različite korištene mjere za realnu aktivnost. Takvi su rezultati robusno potvrđeni za razdoblje prije krize i na uzorku stranih banaka. Relativno visoka razina zaduženosti privatnog sektora veliko je ograničenje za oporavak kreditne aktivnosti, a narušena kvaliteta kreditnog portfelja može negativno utjecati na kreditni ciklus, posebice kod domaćih banaka. Makroprudencijalne aktivnosti HNB-a i regulatora čije djelovanje utječe na banke majke bile su učinkovite u smanjenju kreditnog rasta stranih banaka u Hrvatskoj. Rezultati također pokazuju da se poslovni modeli domaćih i stranih banaka razlikuju. Likvidnost, visina kapitaliziranosti, profitabilnost i narušena kvaliteta kreditnog portfelja značajni su za kreditnu aktivnost domaćih banka, dok realna gospodarska kretanja više utječu na kreditnu aktivnost stranih banaka. Dodatno, autori su pokazali da u Hrvatskoj nije zabilježen slučaj istiskivanja financiranja privatnog sektora od strane javnog sektora. Autori su na kraju zaključili kako rezultati upućuju na to da u novom kreditnom ciklusu neće biti dovoljno pratiti i regulatorno djelovati samo na strani ponude već i na strani potražnje.