Prema konačnim[1] podacima statistike državnih financija za četvrto tromjesečje 2023. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[2] na kraju prosinca 2023. godine iznosilo je 48,2 mlrd. EUR, pa je u odnosu na kraj rujna 2023. ostvaren rast od 0,3 mlrd. EUR (ili 0,6%), a u odnosu na kraj prosinca 2022. taj je dug veći za 1,8 mlrd. EUR (ili 4,0%). Rast duga na godišnjoj razini uzrokovan je kombinacijom pada inozemnog duga od 0,7 mlrd. EUR (ili 4,7%) i porasta unutarnjeg duga od 2,5 mlrd. EUR (ili 8,1%). U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji je dug porastao za 0,4 mlrd. EUR (ili 1,2%), a inozemni dug smanjio se za 0,1 mlrd. EUR (ili 0,7%).
Slika 1. Konsolidirani dug opće države u posljednjih 12 mjeseci
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[3], ukupni dug na kraju prosinca 2023. godine iznosio je 63,0% BDP-a, a na kraju prosinca prethodne godine taj je udio iznosio 67,8%, što je smanjenje od 4,8 postotnih bodova na godišnjoj razini i smanjenje od 0,9 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je taj udio iznosio 63,9%.
Slika 2. Konsolidirani dug opće države u duljem razdoblju
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug opće države[4]. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju prosinca 2023. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (66,0%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,3%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 4,7%). Pritom je kratkoročni dug na kraju prosinca 2023. godine bio za 0,3 mlrd. EUR (ili 12,8%) veći u odnosu na kraj prosinca 2022., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 1,5 mlrd. EUR (ili 3,4%).
Slika 3. Nekonsolidirani dug opće države prema glavnim instrumentima i ročnosti
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Podatke je potvrdio Eurostat u sklopu procesa notifikacije fiskalnog izvješća. ↑
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug. ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a. ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑