Ukupna likvidna sredstva (M4) na kraju svibnja 2017. iznosila su 291,1 mlrd. kuna, što je nominalno za 0,9 mlrd. kuna ili 0,3% manje nego na kraju prethodnog mjeseca (Tablica 1.). U strukturi monetarnog agregata M4 novčana masa (M1) povećala se tijekom svibnja za 1,4%, dok se kvazinovac smanjio za 1,0%. S druge strane, ako se isključi utjecaj jačanja tečaja, monetarni agregat M4 u svibnju je ostvario mjesečni porast od 0,2%. Što se tiče godišnjeg rasta M4, njegovo usporavanje traje još od početka 2017. godine (Slika 1.), na što najviše utječe smanjivanje deviznih depozita stanovništva. Tako je ovaj najširi monetarni agregat krajem svibnja ostvario godišnji prirast od 3,4% (isključujući utjecaj tečajnih promjena), a u 2016. godini taj je rast iznosio 5,3%. Pritom se nastavio trend snažnog rasta novčane mase (M1), čemu pridonose iznimno niske kamatne stope na oročene depozite te oporavak gospodarske i kreditne aktivnosti, iako se godišnja stopa rasta M1 u svibnju usporila na 18,9% s 22,7% u travnju. S druge strane, kvazinovac se u svibnju smanjio i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim države) u svibnju 2017. ostvarili su rast (na osnovi transakcija), i to četvrti mjesec zaredom. Godišnji rast plasmana u svibnju se blago ubrzao na 1,0%, s 0,8% u travnju (Slika 2.). Pritom se nastavilo pojačavati kreditiranje stanovništva, a i plasmani poduzećima zabilježili su povoljna kretanja. Godišnji rast plasmana stanovništvu u svibnju se ubrzao na 1,9%, a plasmana poduzećima na 1,1%, na osnovi transakcija (Tablica 2.). S druge strane, nominalno stanje ukupnih plasmana smanjilo se u svibnju za 3,2 mlrd. kuna ili 1,5% te je krajem mjeseca iznosilo 219,3 mlrd. kuna. Na takva je kretanja najveći utjecaj imala prodaja nenadoknadivih i djelomično nadoknadivih plasmana jedne banke ukupne bruto knjigovodstvene vrijednosti od 3,3 mlrd. kuna, provedena u drugoj polovini svibnja. Na godišnjoj razini nominalni pad plasmana iznosio je 2,6%, na što su najviše utjecale prodaje plasmana, a u manjoj mjeri i jačanje kune prema euru.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija

u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija

Izvor: HNB

Tablica 2. Plasmani (osim središnje države) i glavne sastavnice

u milijardama kuna i postocima

¹ Osim plasmana kućanstvima i poduzećima uključuje i plasmane lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja i cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti.

Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno sa svibnjem 2017. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)

Druge monetarne financijske institucije