Ukupna likvidna sredstva M4 na kraju siječnja 2017. iznosila su 295,9 mlrd. kuna i bila su za 5,0 mlrd. kuna ili 1,6% manja nego na kraju prosinca 2016. Istodobno se godišnji rast toga najšireg monetarnog agregata nastavio sličnim intenzitetom kao i prethodnih nekoliko mjeseci te je na kraju siječnja iznosio 3,6% (odnosno 4,7% isključujući učinak promjene tečaja). Godišnji rast M4 ostvaren je u uvjetima usporavanja rasta neto inozemne aktive monetarnih institucija (10,2%), ali i blagog rasta neto domaće aktive monetarnog sustava (0,4%) nakon gotovo dvije godine njezina kontinuiranog pada. U strukturi M4 u siječnju su se smanjile obje njegove sastavnice (novčana masa i kvazinovac), što je i uobičajeno za početak godine. U skladu s tim novčana masa M1 na kraju siječnja bila je za 2,1% niža nego na kraju 2016., no istodobno se njezin godišnji rast ubrzao na 19,4% (Slika 1.). S druge strane, nakon kontinuiranog se rasta tijekom 2016. kvazinovac u siječnju smanjio i na godišnjoj razini (za 1,4%). Tome je najviše pridonijelo nominalno smanjenje deviznih depozita, poglavito zbog aprecijacije kune u odnosu na euro, koja je utjecala na smanjenje kunske protuvrijednosti deviznih depozita.

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim države) na kraju siječnja 2017. iznosili su 219,3 mlrd. kuna i bili su za 2,8 mlrd. kuna ili za 1,3% manji nego na kraju prosinca 2016. Na godišnjoj je razini i dalje zabilježen prirast plasmana (na osnovi transakcija), no on se blago usporio, s 1,1% u prosincu 2016. na 0,7% u siječnju 2017. (Slika 2.) Pritom je kod stanovništva u siječnju 2017. godišnji rast plasmana ojačao na 0,9%, dok se za poduzeća usporio na 1,5%. Promatraju li se nominalne promjene, plasmani su na kraju siječnja 2017. bili za 3,7% manji nego na kraju istog mjeseca prošle godine, što odražava otpis dijela kredita stanovništvu indeksiranih uz švicarski franak u sklopu procesa konverzije, prodaje loših plasmana banaka koje su se intenzivirale tijekom prošle godine i jačanje kune prema euru (koje smanjuje kunsku protuvrijednost plasmana indeksiranih uz euro).

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija

Izvor: HNB

Tablica 2. Rast plasmana (osim središnje države) i glavnih sastavnica
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim plasmana kućanstvima i poduzećima, uključuje i plasmane lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja i cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti.

Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno sa siječnjem 2017. mogu se pronaći na:
Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije