Ukupna likvidna sredstva (M4) u prosincu 2017. povećala su se za 1,2 mlrd. kuna (0,4%) te su na kraju mjeseca iznosila 307,2 mlrd. kuna (Tablica 1.). Isključujući učinak prosinačke aprecijacije kune M4 se povećao za 2,1 mlrd. kuna (0,7%). Mjesečnom povećanju toga najširega monetarnog agregata pridonio je zamjetan rast neto domaće aktive (NDA), dok je neto inozemna aktiva (NIA) djelovala na smanjenje M4. Povećanje NDA u prvom je redu bilo rezultat snažnog povećanja neto potraživanja monetarnih institucija od središnje države jer je država u prosincu svoje depozite smanjila snažnije nego dug. Naime, devizna sredstva deponirana kod HNB-a u studenome nakon izdavanja euroobveznica iskorištena su za smanjenje obveza cestarskih poduzeća po sindiciranim kreditima domaćih i stranih kreditnih institucija, što se potom odrazilo na smanjenje duga središnje države prema domaćim kreditnim institucijama, ali i na smanjenje neto inozemne aktive monetarnog sustava (NIA). Promatrano na godišnjoj razini, rast ukupnih likvidnih sredstava u prosincu 2017. bio je sličan kao i mjesec prije te je iznosio 3,2%, isključujući utjecaj tečajnih promjena (Slika 1.). Godišnja stopa rasta užega monetarnog agregata, novčane mase (M1), blago se smanjila u odnosu na prethodni mjesec te je krajem prosinca bila i nadalje visoka te iznosila 19,1%, dok se godišnji pad kvazinovca produbio na –4,4%.

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim države) stagnirali su tijekom prosinca (na osnovi transakcija) te su na kraju mjeseca iznosili 219,5 mlrd. kuna, a njihova se godišnja stopa rasta blago povećala na 2,9% (na osnovi transakcija, Slika 2.). Pritom se godišnji rast plasmana stanovništvu ubrzao na 4,0%, dok je rast plasmana nefinancijskim poduzećima iznosio 2,6% (Tablica 2.). Što se tiče nominalnog stanja plasmana, oni su na kraju prosinca 2017. bili za 0,9% manji nego na kraju istog mjeseca prethodne godine, a to je većinom posljedica prodaja nenaplativih plasmana.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

1 Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
2 Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija

Izvor: HNB

Tablica 2. Plasmani (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

1 Osim plasmana kućanstvima i poduzećima uključuje i plasmane lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
2 Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodba vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti.

Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s prosincem 2017. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije