Ukupna likvidna sredstva (M4) na kraju ožujka 2017. iznosila su 290,9 mlrd. kuna, što je za 2,5 mlrd. kuna ili 0,8% manje nego na kraju prethodnog mjeseca. Promatra li se struktura monetarnog agregata M4, smanjenje u odnosu na prethodni mjesec zabilježile su obje njegove sastavnice: novčana masa (M1) za 0,9% i kvazinovac za 0,8%. Godišnji rast M4 u ožujku se blago usporio te je, ako se isključi učinak tečajnih promjena, iznosio 4,2%, za razliku od 4,6% na kraju veljače (Slika 1.). Pritom se nastavio snažan rast M1 (21,1% u ožujku, Tablica 1.), ponajviše zahvaljujući povećanju depozitnog novca, dok je kvazinovac bio za 1,8% manji nego na kraju istog mjeseca prošle godine, čemu je najviše pridonijelo smanjenje deviznih depozita stanovništva. Na kretanje monetarnih agregata u ožujku utjecao je priljev od međunarodnog izdanja euroobveznica države u iznosu od 1,25 mlrd. EUR, pri čemu su dio upisali i domaći ulagači. Stoga je usporavanje rasta M4 na godišnjoj razini ostvareno pri snažnijem rastu neto inozemne aktive monetarnih institucija (20,2%), koji je uglavnom bio rezultat priljeva sredstava od izdanja inozemne obveznice na devizni depozit države kod središnje banke, i padu neto domaće aktive monetarnog sustava (–3,5%), do kojeg je dovelo smanjenje neto potraživanja banaka od središnje države zbog povećanja deviznog depozita države.

Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene	Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim države) na kraju ožujka 2017. iznosili su 220,9 mlrd. kuna ili 1,4 mlrd. kuna (0,7%) više nego na kraju veljače. Prirast ukupnih plasmana nastavio se na godišnjoj razini te je, ako se promatra na osnovi transakcija, u ožujku iznosio 0,8% (Slika 2.). Pritom su plasmani nefinancijskim poduzećima ostvarili godišnji rast od 0,7%, a rast plasmana stanovništvu ubrzao se na 1,4%. Međutim, nominalno stanje plasmana na kraju ožujka 2017. i nadalje je niže nego u istom mjesecu prošle godine (1,7%), što odražava otpis dijela kredita stanovništvu indeksiranih uz švicarski franak, prodaje loših plasmana banaka te jačanje kune prema euru, zbog čega se smanjuje kunska protuvrijednost plasmana indeksiranih uz euro.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

¹ Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
² Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija

Izvor: HNB

Tablica 2. Plasmani (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

¹ Osim plasmana kućanstvima i poduzećima, uključuje i plasmane lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
² Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja i cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira te otpisa plasmana, što uključuje i prodaje plasmana u visini ispravka njihove vrijednosti.

Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s ožujkom 2017. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije