Komentari statističkih objava, kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva, prestali su se objavljivati u kolovozu 2023. Umjesto njih objavljuju se Statistička priopćenja.
Komentar kretanja kredita i depozita u ožujku 2023.
Ukupni depoziti domaćih sektora[1] nastavili su se smanjivati treći mjesec zaredom, a glavni činitelj smanjenja depozita bilo je refinanciranje inozemnoga javnog duga s domaćim javnim dugom. U strukturi depozita poduzeća nastavilo se smanjivanje prekonoćnih i povećavanje oročenih depozita, a kod stanovništva i nebankovnih financijskih institucija smanjile su se obje kategorije depozita. Istodobno je kreditiranje domaćih sektora poraslo. Najviše se pritom povećalo kreditiranje stanovništva, a blago su porasli i krediti poduzećima te ostalim domaćim sektorima.
Ukupni depoziti domaćih sektora smanjuju se već treći mjesec zaredom, pri čemu je u ožujku smanjenje iznosilo 0,9 mlrd. EUR ili 1,7% u odnosu na mjesec prije (na osnovi transakcija). Glavni činitelj smanjenja depozita bilo je refinanciranje inozemnoga javnog duga s domaćim dugom. Zbog toga se u ožujku također smanjila imovina banaka, i to depoziti kod HNB-a u iznosu od 2,0 mlrd. EUR. Pritom se ujedno i ukupna pozicija Hrvatske u sustavu TARGET2 smanjila, i to za 2,3 mlrd. EUR, prije svega kao odraz smanjenja komponente kreditnih institucija u toj poziciji. Prekonoćni depoziti[2] smanjili su se u ožujku za 1,4 mlrd. EUR, a oročeni depoziti povećali su se za 0,5 mlrd. EUR. Promatrano po sektorima, nefinancijska poduzeća u ožujku su smanjila prekonoćne depozite za 0,8 mrld. EUR, a povećala oročene depozite za 0,7 mlrd. EUR. Poduzeća su tako nastavila prebacivati novčana sredstva s prekonoćnih na oročene depozite zbog rasta kamatnih stopa na oročene depozite. Istodobno su stanovništvo i ostale nebankovne financijske institucije smanjili prekonoćne depozite u podjednakim iznosima od po 0,3 mlrd. EUR, ali kod tih je sektora u ožujku zabilježeno i smanjenje oročenih depozita. Tome je pridonio i upis državnih obveznica početkom ožujka.[3] Promatra li se na godišnjoj razini, rast ukupnih depozita poduzeća usporio se s 15,9% u veljači na 14,9% u ožujku (na osnovi transakcija), a depozita stanovništva s 9,1% na 8,4% (Slika 1.).
Krediti domaćim sektorima porasli su u ožujku 2023. za 0,3 mlrd. EUR ili 0,9% (na osnovi transakcija), poglavito kao odraz porasta kreditiranja stanovništva (0,2 mlrd. EUR ili 1,1%). Polovina rasta kredita stanovništvu odnosi se na gotovinske nenamjenske kredite, a blago su porasli i stambeni krediti. U idućim se mjesecima može očekivati snažniji rast stambenih kredita zbog novoga kruga državnog subvencioniranja stambenih kredita u kojemu je zaprimanje prijava za subvencioniranje započelo početkom druge dekade ožujka. Blago su porasli i krediti nefinancijskim poduzećima i ostalim nebankovnim financijskim institucijama. Pritom su kod sektora nefinancijskih poduzeća porasli krediti za investicije, a smanjili su se krediti za obrtna sredstva. Na godišnjoj razini, rast kredita nefinancijskim poduzećima usporio se s 20,1% u veljači na 15,4% u ožujku (Slika 2.), zbog učinka baznog razdoblja, odnosno znatno snažnijeg rasta kredita poduzećima u ožujku prošle godine. Kod stanovništva se godišnji rast blago ubrzao (s 5,8% na 6,0%), odražavajući ubrzanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (s 3,5% na 4,3%), dok se rast stambenih kredita usporio (s 9,8% na 9,6%).
Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s ožujkom 2023. mogu se pronaći na sljedećim poveznicama:
Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije
-
Domaći sektori u Komentaru isključuju opću državu. ↑
-
Prekonoćni depoziti jesu depoziti koje klijenti preko noći deponiraju u banci. Sredstva na tekućem računu ili žiroračunu (transakcijski računi) najzastupljenije su kategorije takvih depozita. ↑
-
U prvom krugu upisa, koji je trajao od 22. veljače do 1.ožujka i koji je bio namijenjen građanima, alocirani iznos upisa državnih obveznica iznosio je 1,3 mlrd. EUR. Procjenjuje se da su građani do kraja veljače upisali obveznica u iznosu od oko 1 mlrd. EUR, a ostatak početkom ožujka. U drugom krugu upisa, koji je održan 3. ožujka i koji je bio namijenjen institucionalnim investitorima, interes za upis državnih obveznica iznosio je oko 1 mlrd. EUR, no alocirano je 0,5 mlrd. EUR. ↑