"Zaoštreni globalni trgovinski odnosi i povećana geopolitička neizvjesnost postaju sve veći rizik za gospodarske izglede. Nakon snažnog rasta krajem 2024., na početku 2025. hrvatsko bi gospodarstvo moglo stagnirati, dijelom zbog bojkota u maloprodaji. Putanja bruto domaćeg proizvoda i dalje bi trebala znatno nadmašivati predpandemijski trend te očekujemo rast od 3,2 posto ove godine, a iduće od tri posto. Tržište rada je izuzetno snažno, lani je stvoreno više od 50 000 radnih mjesta uz rekordan porast nominalnih i realnih plaća. I u ovoj, a i narednoj godini, očekuje se snažan rast zaposlenosti uz postupno usporavanje rasta plaća. U usporedbi s 2019. godinom, rast plaća bio je široko rasprostranjen, pri čemu je najviše porasla kupovna moć najnižih plaća. Također, u Hrvatskoj očekujemo daljnje usporavanje inflacije u ovoj godini te smanjivanje na 2,2 posto u 2026. Pritom je kumulativni porast opće razine cijena od sredine 2021. u Hrvatskoj bio manji nego u drugim zemljama Srednje i Istočne Europe, osim Slovenije", rekao je jučer guverner Boris Vujčić u izlaganju pod nazivom "Stabilnost u nestabilnim vremenima: Izazovi poslovanja u promjenjivom okruženju" na "Financijskom forumu 2025: Prilike za poduzetnike i investitore!" u organizaciji tjednika Lider.

Govoreći o kamatnim stopama na nove kredite poduzećima u europodručju rekao je da se one uglavnom smanjuju te da je vidljivo i postupno smanjenje kamatnih stopa na postojeće kredite. "U Hrvatskoj su kamatne stope na kredite poduzećima na razini onih u europodručju, a trenutno Hrvatska ima niže kamatne stope od Slovenije, Slovačke i baltičkih zemalja te država Europske unije koje nisu u europodručju. Obrazac financiranja poduzeća se znatno promijenio, smanjio se udio firmi s financijskim dugom, a mlada poduzeća sve se manje financiraju kod banaka. U Hrvatskoj su i dalje najveći problemi u poslovanju poduzeća propisi i regulatorni okvir koji je prekompliciran i prečesto se mijenja tako da bi fokus trebalo usmjeriti na to područje", smatra guverner.

Govoreći o rastu carinskih barijera SAD-a, guverner je zaključno rekao da Hrvatska ne bi trebala biti jako izravno pogođena jer je naš udio izvoza na američko tržište vrlo mali, među najmanjima i u Europi. Međutim, kroz proizvodne i trgovinske lance Hrvatska bi mogla osjetiti negativne neizravne učinke zbog slabljenja inozemne potražnje.