Guverner Boris Vujčić za RTL Danas razgovarao je s Ivanom Skorinom.

Dobar dan gospodine Vujčić dobrodošli u RTL Danas. Vaša prognoza pada BDP-a za ovu godinu je 9,7%. Ona travanjska, vladina prognoza je 9,4%. Kako to da ova neočekivano bolja turistička sezona nije smanjila tu prognozu?

Pa dobar dan prije svega. Ono što smo mi napravili ovaj puta je prognoza koja se sastoji od takozvanog osnovnog scenarija, optimističnog i pesimističnog. Znači u osnovnom scenariju prognoza je HNB-a bila 9,7% pad BDP-a za ovu godinu. Taj je scenarij podrazumijevao da će pad prihoda od turizma biti 70%. Optimistični je predviđao pad od 50%, a pesimistični od čak 90%. Ono što danas vidimo, budući da smo 20.8., kada je već glavnina sezone prošla, je upravo to da će prihodi od turizma biti bolji nego u osnovnom scenariju. Naš optimistični scenarij predviđao je...

U principu ona je bila iz travnja optimistična, a ova je sad realnija?

Ne, ne, to je ista prognoza samo ima svoj osnovni scenarij, optimistični i pesimistični. U ovom trenutku što to znači da smo mi sada bliže optimističnom scenariju nego onom osnovom. Zbog toga što je pad prihoda od turizma manji.

Hoće li doći do pada cijene nekretnina odnosno kada će doći do pada cijene nekretnina i kako će on konkretno izgledati? Za koliko posto?

Ono što možemo u ovom trenutku vidjeti je da je manji promet na tržištu nekretnina i da su cijene koliko možemo sada ocjenjivati, ako nemamo podatke još statističke, počele već padati, da su cijene nekretnina se smanjile, odnosno da se onaj rast snažan koji smo vidjeli do prvog kvartala 2020. sada preokrenuo u trend lagane stabilizacije ili smanjivanja cijena, zavisi o kojem segmentu tržišta govorimo.

OK, kada govorimo o stanovima ono što građane najviše zanima u kojem postotku bi mogle pasti cijene stanova u Zagrebu, Osijeku?

Pa mi ne prognoziramo u kojem postotku će padati te cijene stanova, međutim, ono što mi sad gledamo iz recimo nekakvih kotacija tih cijena već u ljeto je da te cijene više ne rastu kao što su rasle do prvoga kvartala kad smo imali snažan porast. Sad je pitanje kada će ići sljedeći APN to će značajno utjecati dakle na tržište stambenih nekretnina.

Neizvjestan je idući APN, ali recimo bez toga kada bi vi prognozirali pad, krajem ove godine, početkom iduće godine?

Pa on se možda događa već sada dok pričamo. Vi ako pogledate recimo samo ako odete na Njuškalo i pogledate tražene cijene za prodaju pojedinih stanova vidite da puno ljudi kažu da su već snizili cijene zbog onoga svega što se dogodilo. I naravno opet napominjem različita su tržišta Zagreb, obala, ostatak Hrvatske. Zagreb je naravno i pod utjecajem potresa. Ne smijemo zaboraviti na to gdje imamo na neki način podjelu tržišta sada na centar koji je snažno oštećen.

Hoću li ja teže doći do kredita sad na jesen?

Ne, što se kredita tiče ovako, kamatne stope su niže nego ikada. Dakle, mi smo imali kamatne stope, ako govorimo o stambenim kreditima, koje su bile oko 3% 2019. godine, da bi se 2020. već spustile na gotovo 2,5%, znači na svoj povijesni minimum.

Stambene, a gotovinske, potrošačke?

Gotovinski krediti su rasli duplo sporije ove godine nego što su rasli prošle godine. To je prvenstveno posljedica zaoštravanja upravo situacije ekonomske, odnosno pada BDP-a zbog čega je pala i potražnja za tim kreditima budući da ljudi nisu sigurni u svoje buduće dohotke, zaposlenja i tako dalje, ali s druge strane i strožih uvjeta odobravanja kredita koji su se isto manifestirali prvenstveno u drugom kvartalu ove godine.

Što će se dogoditi na jesen? Slijedi li masovni val otpuštanja?

Pa ja mislim da smo mi u principu najgori dio krize već prošli, a to je bio drugi kvartal kada smo imali karantenu, takozvani lockdown i kada velik dio ekonomije uopće nije radio. Ono što sada vidimo je da mnoge djelatnosti rade blizu razine iz prošle godine ili recimo 10% niže nego razine prošle godine što zajedno s ovim mjerama koje su donesene kako bi se potaknulo gospodarstvo tijekom zatvaranja ekonomije odnosno tijekom ove pandemijske krize ne bi trebalo dovesti do recimo rasta nezaposlenosti kakav smo vidjeli tijekom prošle velike financijske krize znači 2009., 2010., 2011.

Znači možemo rezimirati da će korona kriza...

Drugim riječima mi ne očekujemo takve stope nezaposlenosti sada kao što smo ih vidjeli tada.

Možemo rezimirati da će korona kriza blaže proći kroz Hrvatsku, kroz hrvatsko gospodarstvo, hrvatsku ekonomiju nego ona iz 2008.?

Ako gledamo ukupnu krizu svakako, zato jer ona kriza je trajala praktički šest godina, ova će biti snažnija u jednom trenutku, prvenstveno govorimo o drugom kvartalu kada smo zatvorili ekonomiju mi sami, ali će kraće trajati i zbog toga će imati kumulativno manje posljedice.

Hvala Vam puno na gostovanju u RTL-u Danas.

Hvala Vama.