HNB ima spremne mjere za oporezivanje banaka

Objavljeno: 18.7.2006.

Prvi guverner u neovisnoj Hrvatskoj, koji je svoj mandat izgurao do kraja bez prijevremene smjene, ostaje na čelu središnje banke i idućih šest godina. Tu činjenicu mnogi stručnjaci, pa i sami političari, ocjenjuju «dvostrukim čudom». O tome kako ocjenjuje svoj dosadašnji mandat te izazove novog, sa guvernerom Hrvatske narodne banke razgovarali smo neposredno prije saborskoga glasovanja o imenovanju viceguvernera i članova savjeta HNB-a. Izbor je usprkos mirnim najavama donio iznenađenje. Stari tim viceguvernera koje imenuje guverner, napustio je na vlastiti zahtjev Čedo Maletić. Od osam vanjskih članova Savjeta iz redova nezavisnih stručnjaka smijenjeno ih je pet. Politička javnost inače vjeruje da je Željko Rohatinski, čiji je mandat Sabor potvrdio prošlog tjedna, guverner s kojim će Hrvatska ući u EU, i koji će pripremiti Hrvatsku za ukidanje kune i uvođenje eura.

Izbor članova Savjeta i viceguvernera prema novom zakonu o HNB-u bio je Vaš glavni uvjet za pristanak na novi mandat guvernera. To se nije dogodilo. Osjećate li se izigranim?

- Nisam postavio nikakav uvjet u tom smislu. Jednostavno su se vremenski podudarili završetak mandata dosadašnjeg Savjeta HNB-a i završetak pregleda o položaju, organizaciji i funkcioniranju središnje banke u sklopu pregovora sa EU. Budući da je  nakon toga postalo jasno kako će biti potrebne određene promjene u strukturi i sastavu Savjeta HNB, odnosno u broju i statusu njegovih članova, Vlada RH je ocijenila da je te promjene najlakše izvesti usporedo s izborom članova novog Savjeta HNB, da bi se izbjegli problemi koji bi mogli nastati promjenama statusa pojedinih članova u tijeku trajanja njihovih mandata na koje su izabrani po "starom" zakonu. I HNB je u tome vidio svoj interes u smislu da se profesionalizacijom svih članova Savjeta unaprijedi obavljanje pojedinih poslova u Banci, prije svega na području makroekonomskih analiza, razvoja financijskih tržišta i nadzora nad poslovanjem banaka.

Vaš izbor je bio ostanak starog tima viceguvernera. Maletića ste morali zamijeniti jer je odlučio otići. Hoće li biti još promjena nakon usvajanja novog zakona?

- Novi zakon o HNB-u ne predviđa promjene u broju i statusu viceguvernera, osim što njih ubuduće neće više predlagati guverner nego saborski Odbor za izbor i imenovanja. Međutim, ne vjerujem da će se u Saboru nakon očekivanog usvajanja novog zakona postaviti pitanje reizbora netom izabranih viceguvernera.

Što ako novi zakon ne bude usvojen na jesen?

- Neće se dogoditi ništa posebno. HNB će nastaviti funkcionirati prema postojećem Zakonu.

Rasprave u Saboru iskorištene su i za napad na HNB i njegovu «preveliku» neovisnost. Smatrate li da je HNB doista «država u državi», kao što neki govore?

- Neovisnost središnje banke od izvršne vlasti i političkih ciklusa smatra se svuda u svijetu temeljnom pretpostavkom uspješnog obavljanja njezinih funkcija. Pri tome, ona djeluje u zakonski čvrsto definiranim okvirima, od ciljeva do instrumenata koje može koristiti za ostvarivanje tih ciljeva, dakle unutar od parlamenta jasno postavljenih "pravila igre" i nema govora o tome da može predstavljati "državu u državi".

Što novi Zakon o HNB-u donosi?

- Vrlo malo promjena u odnosu na postojeći Zakon. Razlog je tomu činjenica što su već u Zakon o HNB-u iz 2001. godine ugrađeni svi osnovni standardi Europske unije na području središnjeg bankarstva. Sada se radi samo o finom usklađivanju, i to više u formalnom izričaju, nego u stvarnom sadržaju. Jedinu pravu novost predstavljaju odredbe vezane uz buduće članstvo Hrvatske u Europskoj uniji te uz uvođenje eura kao novčane jedinice. Te će se odredbe,naravno, primjenjivati tek kada Hrvatska postane punopravna članica EU i  Europske monetarne unije pa su apsurdne pojedine tvrdnje da se time Hrvatska već sada odriče monetarnog suvereniteta.

Jedini ste guverner u neovisnoj Hrvatskoj koji je svoj mandat izdržao do kraja. Kako ste uspjeli u tome?

- Duboko sam vjerovao u ispravnost onoga što radim.

U proteklih ste šest godina preživjeli dvije garniture političara i ministara financija. Nekoliko ste puta i sami nudili svoju ostavku. Kada ste bili najbliži želji da od svega odustanete?

- Najteži je takav trenutak bio 2003. godine kada sam javno izjavio da zbog promijenjenih okolnosti HNB neće i ne želi ispuniti izvršne kriterije iz tadašnjeg stand-by aranžmana sa MMF-om, preuzimajući rizik da zbog toga propadne cijeli aranžman s negativnim reakcijama financijskih tržišta i međunarodnih institucija. Promatrano u tom kontekstu, današnje tvrdnje pojedinaca kako HNB samo provodi naloge MMF-a bile bi smiješne kada iza njih ne bi stajali jasno profilirani parcijalni interesi, za čiju se realizaciju ne biraju sredstva.

Kako Vi ocjenjujete svoj mandat? Jeste li ostvarili sve što ste željeli?

- Uvijek se može raditi bolje i postići više. Međutim, to često ne ovisi samo o sposobnosti pojedinaca i institucija, nego i o ukupnosti odnosa u okviru kojih oni djeluju te konkretnih problema s kojima se suočavaju. Promatrano u tom kontekstu, mislim da je Hrvatska narodna banka u proteklih šest godina zadovoljavajuće obavljala svoje poslove.

Što biste izdvojili kao svoj najveći uspjeh, a što kao neuspjeh?

- Činjenica da se ljudi više ne bude s pitanjem koliki će toga dana biti tečaj kune ili koliko će poskupiti ova ili ona skupina proizvoda, sigurno je najveći uspjeh. Naime, samo u takvom okruženju mogu poduzeća i stanovništvo racionalno donositi dugoročne ekonomske odluke na kojima se temelji ukupan razvoj zemlje. Nasuprot tome, žao mi je što svi konstruktivni pokušaji da se riješi problem devizne štednje kod Ljubljanske banke nisu do sada dali rezultate. Od toga štetu imaju i štediše, ali i ukupne ekonomije dviju država.

Mnogi Vam zamjeraju što niste dopustili deprecijaciju tečaja i njegovo postupno klizanje kao što su to napravili, primjerice Slovenci. Je li to realno bilo moguće? Koje bi bile posljedice takve tečajne politike?

- Aprecijacija nacionalnih valuta, koja u pravilu prati otvaranje tržišta tranzicijskih zemalja za ulazak stranog kapitala, opći je problem koji je u Sloveniji bio relativno manje izražen nego u drugim zemljama, uključujući Hrvatsku. Razlog je tome što je u Sloveniji postojala i mnogo veća kontrola tog ulaska, posebno u bankarski sektor i kod javnih poduzeća. To joj je omogućilo da ima i veću slobodu u vođenju svoje monetarne i tečajne politike. Je li i Hrvatska mogla slijediti taj primjer, pitanje je koje bi nas vratilo na samu genezu procesa pretvorbe i privatizacije te ukupnih odnosa u zemlji tijekom 90-tih godina. Sada smo, međutim, tu gdje jesmo i nastojimo se nositi s problemima najbolje što možemo.

Zamjeraju Vam i što niste odlučnije utjecali na rast inozemnog zaduživanja koji traje još od 2000. godine. Što je HNB još mogao učiniti, a nije?

- Žalosno je što o tome danas najviše govore upravo oni koji su bili i najžešći kritičari restriktivnih mjera koje je HNB poduzimao već od samog početka intenzivnog inozemnog zaduživanja banaka i države koje je započelo u drugoj polovici 2002. godine. No, to više govori o njima nego o suštini problema. Je li HNB mogao djelovati energičnije potpuno je retoričko pitanje. Naravno da jest i još uvijek može. Dopustite mi da se našalim. Dovoljno je da stopu granične obvezne pričuve na zaduživanje banaka povećamo na 100 posto, da uvedemo interventne mjere iz Zakona o deviznom poslovanju koje bi ograničile zaduživanje poduzeća te da zatražimo od Sabora da zabrani zaduživanje Državnog proračuna i možete biti sigurni da bismo time potpuno zaustavili rast inozemnog duga. Naravno, zaustavili bi i rast bruto domaćeg proizvoda, bitno smanjili devizne rezerve te potakli inflaciju - kao "kolateralnu štetu". Zato moram još jednom ponoviti. Nije cilj HNB-a da potpuno zaustavi rast inozemnog duga, nego da ga ograniči u okvire koji neće ugrožavati stabilnost i razvojne potencijale nacionalne ekonomije. Tome nastojimo prilagoditi  intenzitet djelovanja pojedinih mjera monetarne politike, očekujući da u tom pravcu djeluje i ukupna ekonomska politika.

Koje izazove smatrate najvećima u svojem idućem mandatu?

- Opasnost od zamora ljudi. HNB već dulje ukazuje na spomenute probleme, poduzima mjere iz svoje nadležnosti i poziva na usklađeno djelovanje svih nosilaca ekonomske politike. Odjeci su različiti, uključujući ocjene kako HNB zapravo preuveličava probleme i rizike koji iz njih proizlaze te kako će se dio tih problema sam riješiti našim ulaskom u EU. To može rezultirati malodušnošću i pasivizacijom pojedinaca te je zato potrebno zadržati "hladnu glavu" i odlučnost u djelovanju.

Koje su glavne smjernice monetarne politike koju ćete voditi, kako se očekuje, sve do ulaska Hrvatske u EU?

- Osnovni smjer djelovanja monetarne politike ostat će isti kao i do sada, dok će primjena i doziranje pojedinih instrumenata ovisiti o konkretnim situacijama.

Kako obuzdati inozemni dug u sljedećem razdoblju? Što pokazuju najnovije statistike?

- Prema prethodnim podacima, inozemni dug Hrvatske krajem lipnja ove godine iznosio je 27,3 milijardi eura i u posljednja dva mjeseca pokazuje tendenciju usporavanja rasta. U tome inozemni dug banaka sudjeluje sa 10,2 milijarde eura i tijekom lipnja je smanjen za oko 200 milijuna eura. Iako iz ovih podataka još ne treba izvlačiti dugoročnije zaključke, oni ipak mogu biti pokazatelj kako nakon podizanja stope granične obvezne pričuve na 55 posto krajem prošle godine i proširenja osnovice za njezin obračun, ta mjera počinje sve više djelovati na ponašanje banaka. Istodobno, u funkciji održavanja likvidnosti banke odustaju od transferiranja dijela dobiti u inozemstvo, povećavaju kamatne stope na domaće depozite, a u posljednje su vrijeme i mnogo umjerenije na području daljnje relaksacije uvjeta odobravanja kredita radi poticanja porasta potražnje za njima. Budući da će u drugom dijelu godine biti implementirane i dodatne mjere prudencijalnog karaktera, uključujući povećanje općih rezervacija za brzorastuće plasmane, za očekivati je da će sve to dovesti i do postupnog usporavanja dinamike rasta kredita. Pokaže li se ipak potreba za uvođenjem dodatnih restrikcija, HNB već ima spremne mjere koje se odnose na izravno "oporezivanje" rasta aktive banaka. Međutim, u svemu tome treba naglasiti  da se aktualne i potencijalne mjere monetarne politike mogu prije svega odnositi na sferu ponude kredita, dok je njihov utjecaj na potražnju za kreditima samo indirektan i mnogo slabijeg intenziteta, tako da je za izrazitije usporavanje snažne kreditne ekspanzije u zemlji potrebno usklađeno djelovanje ukupne ekonomske politike.

Je li HNB trebao kao svoj cilj, uz stabilnost cijena, ugraditi i gospodarski rast?

- Riječ je o potpunom nepoznavanju ili, prije bi rekao, zlonamjernom tumačenju i propisa i stvarnosti. Točno je da je sukladno praksi u EU i u većini drugim zemalja, u Zakonu o HNB kao njegov osnovni cilj određeno postizanje i održavanje stabilnosti cijena, ali je isto tako u dugom stavku članka tri tog Zakona navedeno da HNB podupire ukupnu gospodarsku politiku Republike Hrvatske, djelujući u skladu s načelima otvorenog tržišnog gospodarstva i slobodne konkurencije. A ciljevi su te politike upravo visok, stabilan i održiv gospodarski rast. HNB tako i postupa, o čemu sam nedavno opširnije govorio i u Saboru, te u praksi ne postoji nikakva lažna dvojba stabilnost ili gospodarski rast, jer je nedvojbeno da jednog ne može biti bez drugog.

Je li HNB mogao zabraniti valutnu klauzulu i ako je, zašto to nije nikada učinio?

- Zabraniti nije mogao jer je riječ o ugovornom odnosu između banke i komitenta kojim se, barem formalno, ne krše zakonske odredbe o nacionalnoj valuti kao sredstvu obračuna i plaćanja u zemlji. Naravno da HNB može svojim propisima otežati primjenu valutne klauzule u poslovanju banaka, ali tu treba biti realan. Naime, u situaciji kada je najveći dio pasive banaka u devizama, a aktive u kunama, banke  ustvari imaju tzv. "kratku deviznu poziciju" te se ne samo zbog svojih interesa, nego i zbog prudencijalnih propisa moraju osigurati od valutnog rizika. Zato je relativna stabilnost tečaja zapravo najbolja zaštita komitentima banaka od rizika koji za njih predstavlja valutna klauzula.

Mnogi vjeruju da biste kao glas razuma i neupitnog znanja trebali češće istupati u javnosti. Smeta li Vam u istupima Vaša govorna mana ili …?

- Što se tiče mucanja, taj sam problem riješio sam sa sobom već u ranoj mladosti i nemam zbog njega nikakvih kompleksa. Inače, ne bih se složio s ocjenom da rijetko istupam u javnosti, iako obično biram formu razgovora s medijima, a ne prezentacija na širim skupovima. Međutim, to je i logično za posao koji radim. Središnji bankari imaju neku sličnost sa sucima u sportu - što su manje zamjetni, to bolje.

Često na skupovima izbjegavate i društvo političara, ali i svojih kolega ekonomista. Zašto?

- Nažalost, stručni skupovi u Hrvatskoj sve više postaju privatne tribine uskog kruga "izabranih" tako da se na njima sve manje mogu čuti nove ideje i pogledi. Prava je šteta što na njima rijetko sudjeluju mlađi, dobro obrazovani stručnjaci kakvih u Hrvatskoj ima mnogo više nego što bi se iz takvih skupova moglo zaključiti.

Nakon završene cijele gungule vjerojatno ćete na zasluženi odmor. Kamo, ako nije tajna?

- Otići ću na ATP turnir u Umag krajem srpnja. To je uglavnom sve.