Guverner Vujčić na konferenciji o europskoj ekonomskoj integraciji

Objavljeno: 27.11.2019.
Guverner Vujčić na konferenciji o europskoj ekonomskoj integraciji

Brz i odlučan odgovor na krizu te uspješno održavanje vanjske i unutarnje likvidnosti, kao i stabilnosti financijskog sektora, bili su jedan od najtežih testova za monetarnu politiku u posljednjih 30 godina, rekao je guverner Boris Vujčić na konferenciji o europskoj ekonomskoj integraciji u zemljama srednje, istočne i jugoistočne Europe Looking back on 30 years of transition – and looking 30 years ahead, koja se održala u Beču 25. i 26. studenoga 2019. u organizaciji središnje banke Austrije.

Promatra li se unazad proteklih 30 godina u Hrvatskoj, jedno je od važnijih nasljeđa da razdoblja visoke inflacije danas gledamo samo u "retrovizoru". Guverner je pritom podsjetio da se Hrvatska prije 30 godina borila s vrlo visokom inflacijom, koja je 1989. godine iznosila 2500%, iduće je godine pala na 130%, a potom je 1991. iznosila 250%.

Početkom prošlog desetljeća došlo je do značajnog priljeva kapitala kroz bankarski sektor, što je potaknulo pretjerani rast kredita i istodobno pogoršavalo vanjske neravnoteže. Hrvatska narodna banka usporavala je rast vanjske zaduženosti složenom kombinacijom mjera koje su dovele do poskupljenja vanjskog financiranja. Iz današnje perspektive čini se razumnim uvesti makroprudencijalne mjere u takvoj situaciji, no u to vrijeme taj izraz nije ni postojao, podsjetio je guverner. Mjere smo proveli usprkos protivljenju međunarodnih financijskih institucija, a dominantan izraz u to vrijeme bila je "liberalizacija kapitalnog računa" te su bile dopuštene samo tržišno orijentirane mjere protiv prekomjernog priljeva kapitala, dok se na administrativne mjere nije gledalo s odobravanjem.

"Bolje i detaljnije upravljanje rizicima te sistemski pogled na financijsku stabilnost i makrobonitetne rizike još su jedan ishod koji smatram važnim postignućem iz tog razdoblja", istaknuo je guverner Vujčić.

Govoreći o mjerama koje je HNB poduzimao kako bi ublažio utjecaj financijske krize, istaknuo je ukidanje granične obvezne pričuve i smanjenje obvezne pričuve, smanjenje minimalnih deviznih potraživanja s 28,5% na 20% i intervencije na deviznom tržištu. Neto input likvidnosti od strane HNB-a i inozemnih banaka iznosio je otprilike 8% BDP-a. Trećinu tih sredstava država je izravno ili neizravno iskoristila za otplatu domaćeg i inozemnog duga, a ostatak je usmjeren u održavanje likvidnosti bankarskog sektora.

Hrvatska narodna banka provodila je protucikličku monetarnu politiku u godinama prije krize. Stoga je mogla ubaciti u sustav značajnu likvidnost kad je kriza počela. Današnji okviri politika mnogo su čvršći, posebno u području financijske stabilnosti. Europska integracija i financijska infrastruktura u posljednjim su desetljećima značajno napredovale s bankarskom unijom, što ne znači da je unija završena. Konačno, prostor monetarne politike danas je ograničeniji nego prije desetak godina, i za Europsku središnju banku i za središnje banke u tranzicijskim zemljama. Zbog toga su potrebne ciklične mjere, a posebno mjere strukturnih politika, kako bi se učinkovito suočile sa sljedećim padom.

Kada je riječ o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj, guverner Vujčić naglasio je da je danas teže ući u europodručje nego prije 15 godina. Hrvatska je zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije u srpnju ove godine uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II), kao i Akcijski plan, u kojem su detaljno opisane reforme koje će provesti prije ulaska u ERM II. "Planiramo ispuniti sve mjere predviđene Akcijskim planom do svibnja iduće godine da bismo mogli podnijeti zahtjev za ulazak u ERM II početkom ljeta 2020. godine", rekao je guverner.

U panel-raspravi s temom "Pogled centralnog bankara na monetarnu politiku tijekom tranzicije" uz guvernera Vujčića sudjelovali su i Robert Holzmann (guverner središnje banke Austrije), Jiří Rusnok (guverner središnje banke Češke), Boštjan Vasle (guverner središnje banke Slovenije) te Ana Ivković (viceguvernerka središnje banke Srbije).

Pretraživanje novosti