Savjet Hrvatske narodne banke danas je donio nove mjere u cilju dodatnog ograničavanja inozemnog zaduživanja i povlačenja previsoke likvidnosti iz bankovnog sustava.

Stopa granične obvezne pričuve, koju su banke dužne obračunavati na prirast svog inozemnog zaduženja, povećava se s 30 na 40 posto. Razlog za to je u činjenici da se, nakon blagog smanjenja početkom godine, iznova ubrzalo inozemno zaduživanje: osnovica za obračun granične pričuve smanjila se sa siječanjskih 6,2 milijarde kuna na 5,9 milijardi u ožujku, da bi potom u travnju porasla na čak 8,8 milijardi kuna. Statistika prijavljenih kreditnih poslova s inozemstvom za prošli mjesec također svjedoči o takvom trendu. Povećanje obveze trebalo bi bankama inozemno zaduživanje učiniti manje isplativim, te ih upozoriti da je središnja banka spremna i na jače zaoštravanje kako bi kretanje inozemnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod zadržala u prihvatljivim okvirima.

Podatak da poslovne banke svakodnevno polažu u prekonoćni depozit kod HNB-a oko 900 milijuna kuna, te da se ukupni dnevni višak likvidnosti u posljednje vrijeme kreće oko 1,3 milijarde kuna, razlog je za izmjenu Odluke o obveznoj pričuvi, kojom se obračunati devizni dio obvezne pričuve koji se izvršava u kunama povećava sa 42 na 50 posto. U okolnostima kad rastuća ponuda deviza iz inozemnih kredita izaziva zamjetne aprecijacijske pritiske, višak kuna u sustavu mogao bi potaknuti i određene inflacijske tendencije, s nepovoljnim odrazom na konkurentnost domaćeg gospodarstva.

Odlukom Savjeta HNB-a naknada na sredstva kunskog dijela obvezne pričuve izdvojene na račune kod HNB-a smanjuje se sa 1,25 na 0,75 posto, a stopa remuneracije na izdvojeni devizni dio obvezne pričuve s dosadašnjih 75 na 50 posto od referentnih stopa za ključne valute (za dolar U.S. Federal Funds Target Rate, a za euro ECB Minimum Bid Refinance Rate).