Za ulazak u europski tečajni mehanizam ERM II ne postoje formalni kriteriji, a država kandidatkinja osim ostvarivanja makroekonomske stabilnosti mora uvažiti novi institucionalni okvir Europske unije, što podrazumijeva dobrovoljno sudjelovanje u bankovnoj uniji putem mehanizma bliske suradnje s Europskom središnjom bankom, istaknula je Sandra Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke, na konferenciji "Dan hrvatskih financijskih institucija" u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održanoj 12. studenoga 2019. u Zagrebu.

U svibnju ove godine Europskoj središnjoj banci upućen je zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke, a već ulaskom u ERM II HNB započinje blisku suradnju s ESB-om, što znači početak sudjelovanja u jedinstvenom nadzornom mehanizmu, rekla je zamjenica guvernera.

Pripreme za uspostavu bliske suradnje s Europskom središnjom bankom (ESB) podrazumijevaju izmjene zakona iz područja supervizije i sanacije banaka, a uspostavom bliske suradnje položaj Hrvatske narodne banke bit će jednak položaju ostalih nacionalnih nadležnih tijela država u jedinstvenom nadzornom mehanizmu, pojasnila je zamjenica guvernera dodavši pritom da to znači da će HNB identificirati značajne institucije, koje su pod izravnim nadzorom ESB-a, ali i manje značajne banke, koje su pod izravnim nadzorom HNB-a. Također, HNB će stvarati zajedničke timove za nadzor značajnih institucija, dok će predstavnici hrvatske središnje banke sudjelovati u Nadzornom odboru ESB-a s istim pravima i obvezama kao i ostali članovi, uključujući i glasačka prava.

Govoreći o bankarskom sustavu Sandra Švaljek objasnila je da danas prevladavaju pozitivna kretanja; stopa ukupnoga kapitala banaka iznosi gotovo 23 posto, a istodobno se smanjuje prosječni ponder kreditnog rizika, koji je sada na povijesno niskim razinama. Povoljni su i pokazatelji likvidnosne pokrivenosti, koji su znatno iznad regulatornog minimuma; iako je minimalni zahtjev 100 posto, likvidnost na razini cijelog sustava iznosi gotovo dva puta više, odnosno 182 posto.

Stabilna neto kamatna marža uz pad kreditnog rizika pridonosi porastu profitabilnosti bankarskog sustava, dok je udio neprihodonosnih kredita u ukupnima na kraju lipnja 2018. iznosio sedam posto, što je za šest postotnih bodova manje u odnosu na sredinu 2016. godine. Također, mogućnost se generiranja kamatnog prihoda smanjuje te se banke okreću neosiguranim nenamjenskim kreditima, koji su krajem lipnja činili čak 30 posto svih kamatnih prihoda, a s obzirom na to da su takvi krediti povezani s većim rizicima, HNB je izdao preporuku o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita.

U hrvatskom bankarskom sustavu postoji potreba za poboljšavanjem troškovne efikasnosti, naglasila je zamjenica guvernera te pojasnila da omjer troškova i prihoda pada, dok su troškovi poslovanja po jedinici imovine visoki i pokrivaju se zahvaljujući visokoj neto kamatnoj marži. Priliku za racionalizaciju troškova banke mogu pronaći u digitalizaciji, a relativno visoki jedinični troškovi dijelom su uzrokovani malim udjelom korisnika internetskog bankarstva, što je posljedica niske razine digitalizacije društva.

U zaključnom dijelu svog izlaganja zamjenica guvernera istaknula je da je osnovni izazov pred domaćim bankarskim sustavom povezan s činjenicom da okružje niskih kamatnih stopa ograničuje profitabilnost banaka, zbog čega banke prinos traže u porastu rizika u kreditnom portfelju, kroz neosigurane kredite kućanstvima i u pokušaju intenziviranja nekamatnih prihoda. Osim toga, konsolidacija tržišta nastavlja se, što podupire performanse sektora djelovanjem ekonomije obujma na troškove, ali i uklanjanjem najranjivijih banaka s tržišta. Konkurencija FinTech tvrtki zasad je u Europskoj uniji ograničena, ali BigTech kompanije, kao i liberalizacija platnog prometa, mogle bi znatno promijeniti tržište. Digitalizacija i koncept ekonomije dostupnosti dodatno mijenjaju funkcioniranje tržišta, no razdoblje investiranja u digitalizaciju je dugo, a troškovi mogu biti znatni i zbog toga se bankama preporučuje da sudjeluju u inovativnom ekosustavu i suradnji s partnerima na tržištu.

Provedene ankete o uvođenju eura pokazuju da su građani slabo upoznati s prednostima koje euro donosi njima i hrvatskom gospodarstvu; 25 posto građana ne zna koje su koristi uvođenja eura, dok dodatnih 25 posto misli da od prelaska na euro nema koristi. Stoga je važno ulagati dodatan napor s ciljem informiranja javnosti o euru, posebice o tome što on znači za Hrvatsku, kao i o samom procesu njegova uvođenja, rekao je Michael Faulend, viceguverner Hrvatske narodne banke na panel-raspravi o temi "Utjecaj uvođenja eura na kretanja u gospodarstvu".

Ankete također pokazuju da je visok postotak građana, gotovo 40 posto, zabrinut da će kao posljedica uvođenja eura cijene snažno porasti te da će se zbog toga životni standard smanjiti. Iskustva novih članica Europske unije koje su prethodno uvele euro pokazuju da samo uvođenje eura nije imalo bitnog utjecaja na cijene, porasle su samo 0,2 do 0,3 postotna boda, pojasnio je viceguverner Faulend te dodao da treba jasno razlikovati percepciju inflacije, a koja se u pravilu temelji na kretanju cijena nekolicine proizvoda, odnosno usluga, od one inflacije koju mjere statistički zavodi na temelju reprezentativnog skupa cijena proizvoda i usluga. Ujedno, bitno je razlikovati rast cijena zbog zaokruživanja pri konverziji kod uvođenja eura od onog koji se događa nevezano uz samo uvođenje eura, primjerice zbog rasta cijene nafte na svjetskom tržištu.

Također, da uvođenje eura nije narušilo životni standard građana ponajbolje potvrđuje iskustvo baltičkih država, kod kojih je potpora europskoj valuti snažno porasla u mjesecima prije uvođenja eura te je nastavila rasti u godini uvođenja eura na razinu od otprilike 70 do 80 posto, s prethodne razine od otprilike 30-tak posto, te je na toj visokoj razini i ostala. To zasigurno ne bi bio slučaj da se građani u baltičkim zemljama nisu uvjerili da euro nije utjecao na cijene.

U srpnju 2019. godine Hrvatska je poslala pismo namjere za ulazak u tečajni mehanizam ERM II s preuzetim obvezama, što uključuje 19 mjera u šest područja, čijim će ispunjavanjem dokazati spremnost za ulazak u ERM II. Sve te mjere Hrvatska planira ispuniti do sredine 2020. godine te se hrvatski ulazak u Europski tečajni mehanizam ERM II može očekivati u drugoj polovini 2020. godine, rekao je Michael Faulend.

Odgovarajući na pitanje o razini kamatnih stopa nakon uvođenja eura, viceguverner Faulend istaknuo je da će prelazak na euro omogućiti smanjenje razlike između kamatnih stopa u Hrvatskoj i ostalih zemalja europodručja, čime će naša zemlja postati konkurentnija.

U panel-raspravi osim viceguvernera Faulenda sudjelovali su i Ivan Jandrić, predsjednik Udruženja banaka HGK-a i član Uprave Addiko Bank d.d., Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK-a i član Uprave Croatia osiguranja d.d., Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik d.d., Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK-a i predsjednik Uprave ZB Investa d.o.o. te moderator Marko Jurčić, savjetnik predsjednika HGK-a.