Europska komisija, Hrvatska narodna banka i predstavnici industrije danas su u HNB-u na ekspertnoj konferenciji "Bankovna unija: ostvarenja i izazovi" razmatrali postignuti napredak i daljnje korake za uspostavljanje potpune bankovne unije

Bankovna unija pokrenuta je nizom inicijativa s ciljem smanjenja rizika za financijsku stabilnost i međusobno osiguranje od rizika među zemljama članicama, čime se želi osnažiti institucionalni okvir europodručja. Njezin je cilj ojačati otpornost banaka na financijske krize, otkloniti potrebu korištenja sredstava poreznih obveznika za spašavanje banaka te smanjiti fragmentaciju tržišta usklađivanjem pravila za financijski sektor i boljim nadzorom nad financijskim sustavom u cijelome EU-u. Ona je utemeljena na tri glavna stupa: jedinstvenom nadzoru banaka pod okriljem Europske središnje banke (SSM), jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (SRM) i europskom sustavu osiguranja depozita (EDIS). Uspostavljanje bankovne unije započinje nakon izbijanja globalne financijske krize kako bi se ojačalo povjerenje sudionika financijskih tržišta u zemlje članice i njihove financijske sustave. Devet država članica EU-a koje nisu članice europodručja, što znači i Hrvatska, zasad nisu dio bankovne unije. Ove države primjenjuju jedinstvena regulatorna pravila u smislu nadzora i sanacije banaka, ali ne sudjeluju u jedinstvenim mehanizmima nadzora i sanacije. O primjeni tih pravila danas su raspravljali predstavnici Hrvatske narodne banke i Europske komisije s domaćim stručnjacima, na zajedničkoj konferenciji „Bankovna unija: ostvarenja i izazovi“. Na skupu se također raspravljalo o argumentima za ostanak izvan mehanizma bliske suradnje ili, pak, za ulazak u taj mehanizam kao način pristupanja bankovnoj uniji i prije uvođenja eura. 

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije za euro i socijalni dijalog rekao je: "Otvorene i transparentne konzultacije o budućnosti Ekonomske i monetarne unije sa širokim krugom čimbenika u zemljama članicama, poput Hrvatske, od vitalnog su značaja. 
Na području bankovne unije postignut je nevjerojatan napredak u veoma kratkom vremenu, no moramo nastaviti dalje. Moramo dovršiti bankovnu uniju, s jedinstvenim sustavom osiguranja depozita, jedinstvenim zaštitnim mehanizmom, te daljnjim mjerama za smanjenje rizika. 
U tom smislu, prekidanje poveznica između država i banaka je ključna, kako porezni obveznici ne bi morali plaćati za pogreške banaka."

Na konferenciji se čulo i kako nepostojeće iskustvo funkcioniranja u novom regulatornom okružju s brojnim nepoznanicama može potaknuti odgađanje odluke o ulasku u mehanizam bliske suradnje. S druge strane, države koje se nisu od početka uključile u bankovnu uniju nemaju utjecaja na izradu dijela regulative i na formiranje prakse, već će ih po priključivanju dočekati gotova rješenja. 

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke izjavio je: "Ulazak u bankovnu uniju prirodan je slijed za svaku državu članicu koja želi uvesti euro te se iz takve perspektive i Hrvatska može smatrati budućom članicom bankovne unije. No, dotad mi i nadalje imamo zadatak štititi svoje specifične interese u zadanom okružju."

Dosadašnja hrvatska suradnja sa SSM-om kvalitetna je i obećavajuća, što može jamčiti kvalitetnu tranziciju prema SSM-u kad za to dođe vrijeme. S druge strane, iskustva suradnje u okviru SRM-a ograničena su, što se može očekivati s obzirom na to da je cijeli mehanizam započeo s radom tek odnedavno. Regulatorni okvir za oporavak i sanaciju banaka prenesen je u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo u veljači 2015. Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava. Što se tiče trećeg stupa, europskog sustava osiguranja depozita, o njemu se još vode pregovori. Kako bankovna unija još nije potpuna te je proces pregovora o njezinu završetku u tijeku, odluka o eventualnom ulasku u mehanizam bliske suradnje prije uvođenja eura ovisit će ponajprije o tome u kolikoj će se mjeri u pregovaračkom procesu za dovršetak bankovne unije voditi računa o istovjetnosti tretmana zemalja bez obzira na to jesu li one članice europodručja. 

Pozadina Bankovna unija je jedinstveni sustav nadzora i sanacije banaka na razini EU-a, s perspektivom širenja i na osiguranje depozita, koji djeluje na temelju pravila koja se primjenjuju u cijelom EU-u. Cilj joj je siguran i stabilan bankarski sektor u europodručju i na širem području EU-a te svođenje na najmanju mjeru eventualnoga učinka poremećaja u financijskom sektoru na realno gospodarstvo i zemlje članice, uključujući i osiguranje sanacije banaka bez korištenja sredstava poreznih obveznika. Bankovnu uniju čine sve zemlje europodručja i one države članice EU-a koje mu se odluče priključiti. Države članice koje nisu u europodručju mogu se priključiti bankovnoj uniji uspostavom sporazuma o bliskoj suradnji. 
Bankovnu uniju čine glavne sastavnice: jedinstvena pravila, jedinstveni nadzorni mehanizam i jedinstveni sanacijski mehanizam. Jedinstveni nadzorni mehanizam u potpunosti je operativan od studenoga 2014., a jedinstveni sanacijski mehanizam od siječnja 2016. godine. Europska komisija predstavila je 24. studenog 2015. zakonodavni prijedlog kojim se u bankovnu uniju želi uvesti dodatni element, točnije Europski sustav osiguranja depozita (EDIS).

Na konferenciji je izlagao viceguverner HNB-a, Vedran Šošić na temu bankovne unije iz perspektive države članice izvan europodručja.

U ime Europske komisije predavanje pod naslovom "Bankovna unija: ostvarenja i izazovi" održao je glavni ekonomski analitičar EK Philipp Rother.

Za više informacija:

• Izvješće petorice predsjednika od 22. lipnja 2015., „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”
• Europska središnja banka – Nadzor banaka

Osobe za kontakt s medijima:

• Rima Joujou-Deljkić, voditeljica Odjela za odnose s medijima, +385 1 4681 300, rima.joujou@ec.europa.eu
• Ured za odnose s javnošću, Hrvatska narodna banka, press@hnb.hr, + 385 1 4564 576

Upiti građana: Europe Direct telefonom na 00 800 67 89 10 11 ili e-poštom