Hrvatska narodna banka svakih pet godina provodi tzv. veliku reviziju metodologije izračuna statistike financijskih računa. Tako se postižu veća točnost, potpuniji obuhvat i bolja usklađenost statističkih pokazatelja s međunarodnim statističkim standardima. Tijekom revizije prethodno objavljeni pokazatelji usklađuju se s novom metodologijom i standardima te se unapređuju postojeći izvori podataka i metode izračuna tih pokazatelja.

Revizija statistike financijskih računa za 2024. godinu donosi unapređenja izvora podataka i računskih metoda koje HNB primjenjuje u procesu proizvodnje statističkih pokazatelja financijskih računa, stanja financijske imovine i obveza. Revidirane vremenske serije podataka objavljene su 25. listopada 2024. zajedno s redovnom objavom podataka za drugo tromjesečje 2024. da bi se njihova objava vremenski podudarala s objavom revidiranih povijesnih podataka bruto domaćeg proizvoda (BDP) u sklopu tzv. velike revizije nacionalnih računa Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Najvažnija metodološka unapređenja uvedena ovom revizijom odnose se na:

1. uključivanje kredita kartičarskih kuća u izračun pokazatelja za instrument F4 – Krediti
2. poboljšanje obuhvata subjekata u sektoru S126 – Pomoćne financijske institucije
3. promjenu metodologije izračuna pokazatelja za sektor S11 – Nefinancijska poduzeća
4. novu metodu procjene gotovine u optjecaju nakon uvođenja eura početkom 2023. godine.

Ostale promjene odnose se na redovne ispravke i dopune postojećih izvora podataka.

Ova revizija pokazatelja statistike financijskih računa neće imati znatan učinak na stanja financijske imovine i obveza institucionalnih sektora. Tako za razdoblje 2013. – 2022. prosječno godišnje povećanje financijske imovine domaćega gospodarstva iznosi 5 mlrd. EUR, a obveza i kapitala 7,7 mlrd. EUR, što je, izraženo u postocima, prosječno povećanje po godini od 1,5% na strani imovine i 2,1% na strani obveza i kapitala pasive.

Dodavanje kredita kartičarskih kuća u izračun pokazatelja za instrument AF4 – Zajmovi dovelo je do prosječnog povećanja financijske imovine podsektora S125 – Ostali financijski posrednici za 448 mil. EUR na razini cijele serije. To na strani obveza dovodi do povećanja obveza sektora kućanstava u prosjeku na razini cijele vremenske serije revidiranih podataka od 395 mil. EUR godišnje, a na kraju 2023. za 612 mil. EUR, što je rast od oko 2,68%. Istodobno, kod sektora nefinancijskih poduzeća to je povećanje manje izraženo te na kraju 2023. iznosi samo 63 mil. EUR, tj. 0,26% i odražava znatno veću usmjerenost kreditiranja kartičarskih kuća na sektor stanovništva.

Poboljšanje obuhvata subjekata iz sektora S126 – Pomoćne financijske institucije rezultiralo je prosječnim povećanjem ukupne financijske imovine tog sektora za 308 mil. EUR godišnje (107%), dok je kod ukupnih financijskih obveza zabilježeno prosječno godišnje povećanje od 262 mil. EUR (72%), na razini revidirane serije podataka. U odnosu na ukupnu financijsku imovinu i obveze domaćega gospodarstva riječ je o prosječnom godišnjem povećanju financijske imovine i obveza za 0,1%, pa je utjecaj ove revizije materijalno beznačajan, iako znatno poboljšava kvalitetu izračunatih pokazatelja za sektor S126 – Pomoćne financijske institucije.

Promjene u metodologiji izračuna pokazatelja za sektor S11 – Nefinancijska poduzeća odnose se na reklasifikacije pojedinih stavki godišnjih financijskih izvještaja tih poduzeća iz instrumenta AF4 – Zajmovi na instrument AF81 – Trgovački krediti. Na razini revidirane serije podataka to je rezultiralo prosječnim godišnjim smanjenjem odobrenih zajmova (AF4) od sektora S11 za 37% i prosječnim godišnjim povećanjem odobrenih trgovačkih kredita (AF81) od sektora S11 za 29%. To je rezultiralo i smanjenjem ukupnih obveza primljenih zajmova (AF4) sektora S11 za prosječno 11% godišnje te povećanjem ukupnih obveza po trgovačkim kreditima (AF81) za 29%. Druga promjena u metodologiji izračuna pokazatelja za sektor S11 – Nefinancijska poduzeća jest novi izračun stanja i transakcija u dijelu vlasničkoga kapitala (AF5L). Novi izračun transakcija temelji se na promjenama temeljnoga kapitala, a u stanja su dodani podaci o ulaganjima nerezidenata u nekretnine u RH. Izvršene revizije rezultirale su prosječnim godišnjim povećanjem ukupnoga kapitala nefinancijskih poduzeća za 6,3% na razini cijele serije.

Revidirana je i procjena stanja gotovine u optjecaju u RH izvan banaka nakon uvođenja eura. Ta se revizija odnosi samo na 2023. godinu i povećala je procjenu gotovine koju drže nefinancijska poduzeća i kućanstva.

Učinci na stanja financijske imovine i obveza prikazani su u Tablici 1.

Tablica 1. Učinak revizije na izabrane komponente statistike financijskih računa, 2013. – 2023.