Hrvatska narodna banka završila je prvu fazu višegodišnjeg projekta prilagodbe statistike platne bilance važećim međunarodnim standardima. Cjelovitije izvješće o obavljenom poslu i dobivenim rezultatima bit će objavljeno nakon razmatranja na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke, predviđenoj početkom sljedećeg mjeseca, no već sada može se objelodaniti da su novi platnobilančni pokazatelji osjetno povoljniji nego što su bili u dosadašnjim prikazima.
Prema novim proračunima, koji su značajno smanjili ranije visoku stavku statističkih pogrešaka i propusta, proizlazi da je na tekućem računu bilance plaćanja za prvih devet mjeseci prošle godine ostvaren deficit u iznosu 1,41 milijarde dolara, u 1996. godini 956,9 milijuna dolara, te u 1995. godini 1,21 milijarde dolara, dok je u 1994. ostvaren suficit od 442,4 milijuna dolara, a u 1993. godini također suficit od 431,5 milijuna dolara. Ovi su podaci znatno povoljniji od prethodnih, koji su za 1996. pokazivali deficit od 1,45 milijardi dolara, za 1995. deficit od 1,71 milijardu dolara, dok je za 1994. godinu iskazivan suficit od 103,4 milijuna dolara a za 1993. suficit od 104 milijuna dolara.
Rezultati do kojih su došli stručnjaci hrvatske središnje banke bit će tijekom sljedeća dva tjedna raspravljeni i sa stručnjacima Međunarodnog monetarnog fonda. U tim razgovorima razmotrit će se i plan rada za drugu fazu revizije statistike bilance plaćanja, koja bi trebala biti završena do kraja ove godine, kako bi se osigurala što potpunija i vjerodostojnija međunarodna usporedivost podataka u praćenju sveukupnih gospodarskih i financijskih odnosa Hrvatske sa svijetom.
Posao na reviziji statističkog praćenja bilance plaćanja započet je još potkraj 1995. godine, da bi se došlo do što pouzdanijih pokazatelja o kretanjima koja su od izuzetne važnosti za sagledavanje ukupnog razvoja zemlje, pa stoga i za vođenje primjerene gospodarske i novčane politike. U prvim godinama državne i monetarne samostalnosti Hrvatske potpun i pouzdan uvid u ta kretanja bio je otežan s jedne strane uslijed nepostojanja odgovarajuće baze podataka i manjkavosti statističke metodologije, a s druge strane nemogućnošću sveobuhvatnog praćenja svih prekograničnih tijekova roba i novca u ratnom okružju. Stoga se može zaključiti da će normalizacija prilika na svim hrvatskim granicama, uz sve ostalo, olakšati i primjenu usavršene platnobilančne statistike, a time i pravodobnu primjenu mjera gospodarske i financijske politike kojima će se poticati učinkovito uključivanje hrvatskog gospodarstva u međunarodnu razmjenu.