"Povećanje prosječne globalne temperature dovodi do ekstremnih klimatskih događaja. Raste učestalost i trajanje toplinskih valova, podiže se razina i temperatura mora, poplave su sve učestalije, a suše su dugotrajnije – dakle, povećava se frekvencija i intenzitet vremenskih ekstrema, sa svim troškovima koje to donosi. Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava; dvostruko brže od svjetskog prosjeka. Svi klimatski scenariji upućuju na to da će se situacija i dalje pogoršavati. Moramo biti proaktivni da bismo pokušali kontrolirati stanje koliko je to moguće. Europska unija je zato donijela ciljeve za smanjenje emisije stakleničkih plinova za 55% do 2030. i ugljičnu neutralnost do 2050. godine. U EU se emisije stakleničkih plinova kontinuirano smanjuju od 1990. naovamo usprkos povećanju gospodarske aktivnosti što je dobro, no brzina tog smanjivanja nije ni približno dovoljna da se do 2030. postigne zacrtani cilj. Prema ocjeni Europske komisije potrebne su značajne investicije u četiri glavna područja: proizvodnji električne i toplinske energije, dekarbonizaciji prerađivačke industrije, povećanju energetske učinkovitosti zgrada te transformaciji putničkog i teretnog prometa", rekao je guverner Boris Vujčić na jučerašnjoj konferenciji HGK-a "Dan hrvatskih financijskih institucija" posvećenoj održivom financiranju i razvoju gospodarstva.

Istaknuo je da iako Hrvatska pripada skupini zemalja EU-a s najvišim udjelom energije iz obnovljivih izvora (27,9%) u ukupnoj potrošnji energije, cilj je povećati taj udio do 2030. na 36,4%. Za to će biti neophodna velika ulaganja u proizvodnju električne energije iz energije vjetra, sunca, biogoriva, osobito kako bi se smanjila ovisnost o proizvodnji energije iz energije vodotoka koja bi mogla biti ugrožena zbog dužih i češćih suša. Također, bit će nužna velika ulaganja u području prometa radi dosizanja cilja od 29% udjela energije iz obnovljivih izvora u prometu do 2030., u odnosu na sadašnjih 2,4% (2022.)

"Prema anketi Europske investicije banke iz 2023. tek jedna trećina hrvatskih poduzeća do sad je ulagala potaknuta klimatskim promjenama, ali zato oko 50% njih planira ulaganja potaknuta klimatskim promjenama. Brojni su razlozi za takva ulaganja, a jedan koji se nedavno istaknuo je smanjenje ovisnosti o izvoru energije koja se očitovala nakon ruske agresije na Ukrajinu što je jako povećalo cijenu energenata", naglasio je guverner.

Kao izazov za financiranje ulaganja u klimatsku tranziciju u Hrvatskoj guverner vidi promijenjenu strukturu financiranja poduzeća jer sve je manje onih koji se odlučuju na financiranje kod banaka. "Oko 75% poduzeća koja ostvaruju preko 50% ukupnog prihoda uopće se ne financiraju kod banaka – financiraju se kod drugih poduzeća, na tržištu kapitala", istaknuo je guverner.

"Kreditori, poduzeća, nositelji ekonomskih politika, moraju djelovati zajedno. Svi dionici jedino zajedno mogu napraviti dovoljno da se dostignu ciljevi koje smo si zadali do 2030., odnosno 2050. godine. Biti će potreban snažan napor svih – od javnog do privatnog sektora da se krene u pravom smjeru i dođe do cilja", zaključio je guverner.