Izravni utjecaj trenutnih protekcionističkih mjera na hrvatsko gospodarstvo vjerojatno će biti ograničen, rekao je Gordi Sušić, direktor Direkcije za ekonomske analize Hrvatske narodne banke na 5. konferenciji o izvozu u organizaciji tjednika Lider održanoj 3. srpnja 2018. u Zagrebu.
Razdoblje prije izbijanja krize bilo je obilježeno snažnom trgovinskom liberalizacijom, pri čemu je sklopljen velik broj novih preferencijalnih trgovinskih sporazuma, a carine su u međunarodnoj trgovini snižene. Taj je trend nakon krize prekinut te se sve više uvode protekcionističke mjere.
Prikazavši kronologiju mjera koje su uvele Sjedinjene Američke Države tijekom 2017. i 2018. godine, Sušić se osvrnuo na očekivane globalne posljedice carina na uvoz čelika i aluminija te je naglasio da je hrvatski izvoz čelika i aluminija u SAD-u vrlo skroman i čini samo mali dio hrvatskog izvoza u SAD. Američki proizvodi na čiji je uvoz Europska unija uvela protumjere (carine na sok od naranče, burbon, traperice i motocikle) također čine neznatan dio uvoza EU-a iz SAD-a. Hrvatska je, usto, slabo integrirana u globalne lance vrijednosti, što dodatno oslabljuje potencijalne negativne učinke protekcionističkih mjera na domaće gospodarstvo.
Daljnja eskalacija protekcionizma naškodila bi globalnom gospodarstvu. Veće uvozne cijene mogu povećati troškove proizvodnje i smanjiti kupovnu moć kućanstava. Osim toga, eskalacija trgovinskih napetosti povećava gospodarsku neizvjesnost, pri čemu bi financijski investitori mogli smanjiti izloženost tržištu kapitala, smanjiti ponudu kredita i zahtijevati veću premiju za rizik.
Vodeće međunarodne institucije (IMF, WTO, OECD) upravo iz tih razloga ističu dobrobiti trgovinske liberalizacije te pozivaju zemlje da probleme s konkurentnošću domaćih kompanija rješavaju strukturnim reformama, a ne zatvaranjem granica, odnosno nametanjem trgovinskih ograničenja. Njihovo je stajalište da protekcionističke politike treba izbjegavati jer je malo vjerojatno da će se njima smanjiti vanjske neravnoteže, a u dugom će roku zasigurno naštetiti domaćem i globalnom gospodarskom rastu.